Da nije bilo Senja, ne bi bilo ni glagoljice

Mene svaki put tuga ulovi, na neki način mislim da se Hrvati nisu baš odužili tom svom Senju koliko je zapravo Senj dao Hrvatima, hrvatskoj kulturi, hrvatskoj baštini, rekao je dr. sc. Botica predstavljajući web stranicu Žgombićev zbornik na Danima glagoljice u Senju

Senj – U OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića učenicima šestog, sedmog i osmog razreda predstavljana je web stranica Žgombićev zbornik, prigodom Dana glagoljice koji se u senjskoj osnovnoj školi aktivno obilježavaju već 22 godine.

Zbornik iz 16. stoljeća, jedan od najzanimljivijih glagoljskih srednjovjekovnih zbornika i jedan od najvažnijih izvora za istraživanje srednjovjekovne hrvatske književnosti i jezika nazvan je Žgombićevim po gvardijanu samostana sv. Marije Magdalene u Dubašnici na otoku Krku. Danas je zbornik pohranjen u Zagrebu, u Arhivu HAZU.

Senjskim učenicima predstavili su ga predstavnici Staroslavenskog instituta iz Zagreba, krovne znanstvene institucije za hrvatsko glagoljaštvo, dr. sc. Ivan Botica, prof. Blanka Ceković i dr. sc. Andrea Radošević. Dr. sc. Botica objasnio je kako predstavljaju zbornik na način da ga raščlane u obliku portala.

“Žgombićev zbornik nije izravno vezan za Senj, ali to Senjanima ne smeta jer da nije bilo Senja i senjskog biskupa Filipa, zapravo ne bi bilo ni glagoljice. Kad je dobio potvrdu od pape da se glagoljica uščuva, a to je bilo 1248. godine i kad je glagoljica otišla na oltar, samim time mogla je izaći među ljude” rekao je, između ostaloga u svom vrlo zanimljivom izlaganju dr. sc. Botica dodajući kako su Hrvati tisuću godina pisali glagoljicom.

“Mene svaki put tuga ulovi, na neki način mislim da se Hrvati nisu baš odužili tom svom Senju koliko je zapravo Senj dao Hrvatima, hrvatskoj kulturi, hrvatskoj baštini, svakome od nas. Evo, ne bi bilo ni Staroslavenskog instituta da nije bilo senjskog biskupa”, rekao je Botica.

Prof. Karmen Boras, pedagoginja škole, već dugi niz godina uključena u Dane glagoljice rekla je kako ih je i Grad Senj ove godine dobro podržao i napravio jedan kompletan program posvećen glagoljici. Naglasila je također kako su svi učenici sudjelovali u obilježavanju Dana glagoljice, koji su ove godine dio i Mjeseca hrvatske knjige, čiji moto glasi: “U ritmu čitanja” te su učenici u školi pod motom “U ritmu glagoljice. Uhvati ritam! “u radionicama povezivali glagoljsko pismo sa senjskom kulturnom, književnom i glazbenom baštinom (stvaralaštvom Vjenceslava Novaka, Krešimira Stanišića, Miroslava Kovačevića, Frana Šojata, ulicama senjske gradske jezgre koje čuvaju monumentalne portale s uskočkom reljefima i simbolima). Prof. povijesti Andrea Kartelo Nekić koja je također u projektu već od drugih Dana glagoljice u senjskoj osnovnoj školi kazala je kako su kroz godine odradili puno različitih projekata u kojima se u trodnevnim keramičkim, povijesnim, likovnim, novinarskim, slastičarskim i ostalim radionicama družio dio učenika i profesora škole a onda su odlučili uključiti sve učenike u projekt.

“Odlučili smo proširiti aktivnosti na sve učenike i u zadnje dvije godine svi učenici od prvog do osmog razreda sudjeluju u Danima glagoljice , svatko prema svojim mogućnostima, najmlađi s nekim jednostavnijim projektima, stariji nešto više, uglavnom, svi sudjeluju”, rekla je Kartelo Nekić.

Vrlo zainteresirani i aktivni učenici upoznali su znameniti neliturgijski rukopis kroz virtualnu izložbu i interaktivne igre, a osim toga prikazan im je i sadržaj portala s izdvojenim zanimljivostima iz područja glagoljaštva, književnosti, geografije, astronomije i srednjevjekovne medicine te su bili upućeni i na računalne igre.