Farma u Šmriki: Magarci privlače turiste i daju ljekovito mlijeko

Dok se većina OPG-ova odlučuje za pčele, smokvu i masline, OPG Susanne Lucić svoju poljoprivredno-turističku priču gradi na farmi magaraca. Prodaju mlijeko koje pomaže kod bronhitisa, astme i upala, a turisti vole ići na pašu s magarcima, hrane ih i daju im imena

Šmrika – Među devet obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja su putem natječaja LAG-a Vinodol dobila milijun kuna potpore ističe se OPG Susanne Lucić iz Šmrike. Kolege iz OPG-ova dobile su sredstva za pčele, smokve, maslinu, grožđe. Rekli bi, za uobičajene “mete” poljoprivrednika Hrvatskog primorja. Susanne Lucić poticaje je dobila za svoju farmu magaraca. Otkud magarci? Vrlo rijetko se može čuti da se netko bavi magarcima. Krenulo je slučajno.

“Odlučili smo djeci kupiti ljubimca. I odlučili da ne bude standardan izbor, otišli u Gorski kotar i kupili pule od sedam mjeseci. Tako je krenulo, a danas pridonosimo očuvanju vrste, makar nismo bili svjesni toga kad smo krenuli”, vraća se Susanne na početak posla s magarcima.

Magarca nije jednostavno naći, Primorsko-dinarski magarac je ugrožen i zaštićen. U Hrvatskoj ih je svega 2.700. Više od 50 posto živi svoj magareći život u Dalmaciji. U Istri je popisan 141 primorsko-dinarski magarac, a u Primorsko-goranskoj županiji tek 41. Lucići su imali četiri magarca, kroz projekt s LAG-om su već kupili sedam, a na kraju projekta farma u Šmriki imat će 16 magaraca. Naime, šmrički OPG sredstva će iskoristiti za povećanje stada magaraca, kupnju mobilnih objekata za skladištenje te kupnju mehanizacije i opreme za čuvanje stada.

Proizvod broj jedan na farmi magaraca u Šmriki je mlijeko. Nije cijenjeno bez razloga.

“Djeluje na jačanje imuniteta, pomaže djeci s bronhitisom i astmom. Zatim, mlijeko djeluje protuupalno, pomaže pri problemima s kožom.

Od svakud nam dolaze kupci. Iz Kraljevice, Jadranova, Dramlja, Like, Lošinja, Karlovca, Najdalje s Paga. Imamo zasta dobre povratne informacije od ljudi koji kupuju naše magareće mlijeko”, priča Susanne te niže još zanimljivosti o mlijeku koje se pakira u ambalažu od deca i nikako ne grije prije konzumacije jer tada gubi ljekovita svojstva.

“Majka mora vidjeti pule da bi pustila mlijeko. Inače ne ide. Daje tri decilitra na dan”, otkriva Susanne i dodaje da mlijeko prodaju po cijeni od 220 kuna za litru.

“To je prilično povoljna cijena. Prodaje se po 300, neki po 400. čak i 600 kuna”.

O stadu najviše brine sin Mihael.

“Imamo četiri 4 hektara pašnjaka odmah uz farmu, zasad nam je dovoljno, no u perspektivi će nam trebati još hektara”, kaže Mihael koji uz pomoć dva hrvatska ovčara, Ogija i Bekija, vodi magarce na pašu.

Farma magaraca u Šmriki, na predjelu znanom kao Umejčina, sve češće je domaćin vrtićima i školama.

“Pomalo nas otkrivaju, djeca su oduševljena. Malo im pričamo o magarcima, malo ih hrane. Inače, magarci jako vole kukuruz, jabuke, mrkve, a posebno stari, presušeni kruh. Na farmi imamo i koze, zečeve i kokice, a možete zamisliti kakav je to djeci doživljaj”, pričaju Lucići.

Proizvod broj dva na farmi magaraca je turizam. Naime, Lucići su iznajmljivači i često su upravo magarci magnet za obitelji s djecom.

“Jako su im zanimljivi naši magarci. I turizam je bio dodatni motiv da povećamo stado. Djeca nagovaraju roditelje da se dođe kod nas. Čim se auto zaustavi, još s parkinga djeca viču: Gdje su magarci? Naši turisti idu na pašu s magarcima, obilaze ih, hrane i daju imena. Tako sad na farmi imamo Bibi, Bepa, Gitu, Cvitu, Bonu i Božu.

Lucići hvale suradnju s LAG-om Vinodol.

“Ekipa iz LAG-a je susretljiva, kooperativna, a i konzultantica je dobro odrađivala posao. Nemamo što reći osim da smo zadovoljni”. Svako od devet gospodarstava iz Kraljevice, Vinodolske općine te Bakra i Novog Vinodolskog dobilo je bespovratnih 112 tisuća kuna. Radi se o prvom natječaju LAG-a Vinodol iz Lokalne razvojne strategije LAG-a “Vinodol” 2014.-2020. odnosno o provedbi Mjere 1.1.3. “Razvoj i održivost malih poljoprivrednih gospodarstava” u sklopu Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2020. I napomena da LAG Vinodol pokriva spomenute jedinice lokalne samouprave te općine Čavle i Kostrenu iz kojih se u ovoj rundi nitko nije prijavio za poljoprivredne poticaje.