Medovi od kadulje i smilja proslavili Rončeviće i Sveti Juraj

Vrhunski med pčele daju na Prviću i Sjevernom Velebitu. Rončevići nisu stali na prodaji meda već privlače ljude i apiinhalacijskom terapijom

Sveti Juraj – Lika Quality je regionalna oznaka kvalitete, prvi takav projekt u Hrvatskoj, iza kojeg stoji LAG Lika. Trenutno se u sustavu Lika Quality nalazi 98 proizvoda, a znak Lika Quality ponosno nosi 37 proizvođača, među kojima i OPG Rončević Ivana iz Svetog Jurja, sa svojim medovima od kadulje i smilja.

„Na poziv LAG-a, prijavili smo naša dva proizvoda, med od kadulje i med od smilja za ostvarivanje prava na jamstveni žig regionalne oznake Lika Quality. Naši su proizvodi trebali proći kontrolu koja je zahtijevala analize meda i kontinuirane godišnje analize, morali smo predočiti najveće uspjehe i tek nakon svega dobili oznaku koja nas čini vrlo prepoznatljivima“, rekla je vlasnica OPG-a Ivana Rončević.

Obitelj Rončević živi i pčelarstvom se bavi u Svetom Jurju. Posjeduju više od četrdeset pčelinjih zajednica koje sele na nekoliko lokacija tijekom godine.

„Cijelo to naše pčelarstvo je, mi pčelari kažemo, seleće. Mi se stvarno želimo oslanjati na tradicionalno pčelarstvo, od suvremenog koristimo samo ono što je najnužnije. Radimo onako kako su to naši stari radili, osim u smislu tehnoloških postupaka u liječenju pčela. To je vrlo važno jer naši stari su pčelarili s vrlo zdravim pčelama, a nas u suvremeno doba ugrožava grinja varroa s kojom se stalno borimo i pronalazimo načine, koji nisu štetni za okoliš i prirodnu ravnotežu, kako bismo je smanjili na najmanju moguću razinu da bi pčele bile zdrave i u punoj kondiciji, želje su Rončevića.

I uspijevaju u tome. Na tržištu se pojavio uređaj koji podiže temperaturu košnice, koju pčele vrlo lako mogu podnijeti, a grinja varroa ugiba. Uređaj se za sada može nabaviti samo u Njemačkoj i vrlo je skup. Rončevići pronalaze načine kako ga pribaviti.

Cijela obitelj Rončević sudjeluje u poslu.

„Nastojimo i djecu uključiti, iako nam baš dečki nisu zainteresirani, ali oni manji možda budu, nadamo se. Posla je puno, pogotovo u ovo vrijeme kada vegetacija pomalo kreće i pčelinje zajednice se brojčano osnažuju, razvijaju, a u travnju se obavljaju i pripreme za našu pašu kadulje. Pokušavamo se i dodatno ojačati pčelinjim zajednicama pa radimo i mlade zajednice, nukleuse, koje će tek iduće godine biti proizvodne, sposobne donositi med. Onda nam slijedi selidba na paše. Naša glavna paša je paša kadulje. Na nju se svi mi na ovom području oslanjamo i znamo da je taj med vrlo tražen i naši ga ljudi obožavaju. Da bismo dobili med od kadulje selimo na otok Prvić, gdje nam  pčele ostaju mjesec i pol“, objašnjava Ivana.

Nakon Prvića sele u mjesto Markovići na sjevernom Velebitu, na 1.100 metara nadmorske visine, gdje imaju pašu livadskog meda. Nakon toga su, kako kaže Ivana, u nadi i očekivanju da će se ponoviti paša meduna s crnogorice jele i smreke, što je, naglašava Ivana, jedan vrhunski med kojeg nema svake godine, već dolazi periodično, na četiri do pet godina, a što ovisi o populaciji biljnih ušiju na crnogoričnoj šumi. Nakon toga, pred zimu, slijedi paša vriska, na koju se puno ne oslanjaju već je uglavnom ostavljaju pčelama koje vrhunski zimuju na njoj, to im je hrana, a ako ostane nešto viška, onda ga Rončevići, pojašnjava Ivana, izvrcaju, jer je to također tražena vrsta meda.

Plan im je, u dogledno vrijeme, krenuti put ekološke proizvodnje u pčelarstvu. Većinu normi i postupaka koje pritom treba zadovoljiti već su savladali i rade s njima već nekoliko godina. To im je vrlo bitno jer time dolaze do jedne veće instance u pčelarstvu, a želja im je nekoliko svojih proizvoda certificirati, označiti kao apiterapeutske. Naime, Ivana je prošle godine završila edukaciju pri Hrvatskom apiterapijskom društvu u Zagrebu i bila u prvoj skupini ljudi koji su u Hrvatskoj stekli dodatna znanja iz tog područja.

„Do sada nije postojala formalna naobrazba u Hrvatskoj. Nakon završenog tečaja, edukacije, shvatila sam koliko je veliko to znanje koje mi se daje i želim svakako nastaviti u tom smjeru, educirati ljude o važnosti pčelinjih proizvoda, ne samo na pukoj gastronomskoj razini, nego i o njihovoj stvarnoj vrijednosti u poboljšanju zdravlja, za što je vrlo bitno da ti proizvodi budu više razine kvalitete. Naravno, postoje još neke analize koje mi moramo ispoštovati da bi naši proizvodi postali apiterapijski, da bi se tako zvali i označavali. Najvažnija je edukacija. Na svim mjestima, gdje se mi pojavimo sa svojim proizvodima, vrlo bitno je da su vizualno označeni, jednako i s oznakom Lika Quality i oznakom apiterapijskog savjetovališta“, pojašnjava Ivana

Uz sve što Rončevići sada rade, ulažu i vrijeme i trud kako bi ljudima sve pojasnili. Vrlo je bitna neposredna komunikacija s klijentima.

„Tko god kupi med od nas, nekako postane i dio šire obitelji, mi nastojimo takav osjećaj stvoriti kod ljudi, da se stekne jedno povjerenje. Med kao namirnica je u današnje doba jako zloupotrebljavan, jedna namirnica koja se najčešće patvori i vrlo je važno u svemu tome da se med kupuje iz prve ruke, znači direktno s pčelinjaka, od osobe u koju se ima povjerenja“, upozorava vlasnica OPG-a Rončević.

Rončevići sudjeluju na državnim i međunarodnim ocjenjivanjima u kvaliteti meda i postižu zapažene rezultate.

„Svake godine pokušavamo naše medove poslati na neka ocjenjivanja. Znači, nekako se kod kuće dogovorimo što nam je najinteresantnije, gdje još nismo bili, a negdje idemo i kontinuirano svake godine. Ovog trenutka nam je najzanimljivije ocjenjivanje specijalizirano samo za kadulju, zove se „Salvia aurea” i nalazi se u Njivicama na Krku. Dolje smo već tri godine i ta njihova analiza je okosnica za kvalitetnu kadulju. Ako na tom ocjenjivanju postigneš zapažen rezultat, imaš stvarno vrhunski med“, priča Ivana.

Jedan od najvećih uspjeha postigli su na svjetskom ocjenjivanju kvalitete sortnih medova održanom 2010. u Ljubljani, na kojem je sudjelovalo dvadesetak zemalja, a njihov med od smilja bio je prvak skupine cvjetnih medova u konkurenciji 520 cvjetnih medova i proglašen je najboljim na svijetu.

Ono što privlači pozornost i što svakako treba posjetiti je apiinhalacijska kućica koju su Rončevići sagradili prošle godine u svibnju. Radi se o drvenom objektu u kojem se nalaze pčelinje zajednice, a svaka od njih na vrhu košnice ima svoj pripadajući uređaj koji služi za apiinhalaciju, inhalaciju ljudi putem kompresora. Aromatični zrak iz košnice ide kroz plastično crijevo i na maskicu preko koje ga osoba udiše. Projekt se počinje prepoznavati, iako obitelj Rončević nije imala dovoljno vremena angažirati se oko marketinga. Kućica mora biti u području koje je neopterećeno prometom, industrijom, raznim suvremenim proizvodnjama i zato je njihova kućica smještena na području Nacionalnog parka „Sjeverni Velebit“. Služi u ljekovite svrhe. Namijenjena je inhaliranju osoba koje imaju tegoba s dišnim organima, grlobolje, kašalj, upala sinusa, ali i svima ostalima za poboljšanje općeg stanja organizma, podizanje imuniteta. Aerosol koji se nalazi u zraku u košnici djeluje umirujuće tako da nerijetko osobe zadrijemaju za inhalatorom. Nevjerojatno je i to koliko su djeca zainteresirana i strpljiva sjediti za maskom. Za djecu koja nemaju strpljenja sjediti pola sata, koliko je preporučeno trajanje inhaliranja, Ivana ispuni cijelu kućicu sa zrakom iz košnica kako bi se paralelno mogla igrati.

U blizini kućice je i njihov pčelinjak.

„Kućica je prilagođena invalidnim osobama. Uređen je i kutak s didaktičkim igračkama za djecu. Tako je prostor iskoristiv u svom punom smislu.