Liječnici su u svojim predavanjima istaknuli glavna obilježja i probleme u liječenju astme. Radi se o najčešćoj plućnoj bolesti koja pogađa oko 5 posto populacije
CRIKVENICA Svjetski dan astme se svake godine, na inicijativu Globalne inicijative za astmu (GINA), obilježava prvog utorka u svibnju. S ciljem podizanja svijesti o ovoj bolesti i životu s astmom u Thalassotherapiji Crikvenica održana su tri predavanja za liječnike i medicinske sestre kako bi se istaknulo rizične čimbenike za pogoršanje astme i približilo liječenje pogoršanja astme prema najnovnijim stručnim smjernicama.
Predavanje “Zbrinjavanje akutnog napada astme dječje dobi” održao je Daniel Buljević, dr.med., pedijatar, subspecijalist pedijatrijske pulmologije, a temu “Liječenje pogoršanja astme u odraslih”, sudionicima je izložila Dr. Višnja Dukić, dr.med., pulmolog. Dijagnostika predstavlja važan dio u otkrivanju a kasnije i praćenju bolesti astme, o čemu je govorila Renata Volkmer Starešina, mag. sestrinstva sa temom pod naslovom Spirometrija – izvođenje po smjernicama Europskog respiratornog društva.
Liječnici su u svojim predavanjima istaknuli glavna obilježja i probleme u liječenju astme. Radi se o najčešćoj plućnoj bolesti koja pogađa oko 5 posto populacije. Njeno glavno obilježje kronična upala dišnih puteva koja izaziva otežano disanje, kašalj, te stezanje u prsima. Bolest je uzrokovana kombinacijom složenih i još uvijek nepotpuno razjašnjenih okolišnih i genetskih čimbenika. Trenutno u svijetu od nje boluje više od 260 milijuna ljudi i najčešća je nezarazna bolest među djecom.
Inhalacijska terapija odnosno inhalacijski kortikosteroid predstavlja osnovu liječenja astme. Redovita i pravilna uporaba inhalacijske terapije kod velike većine bolesnika dobro kontrolira simptome i prevenira ozbiljnija pogoršanja i gubitak plućne funkcije. Međutim, nepravilno liječenje i neredovita uporaba inhalacijskih lijekova među glavnim su razlozima za pogoršanja i hospitalizacije zbog astme. U Hrvatskoj su lijekovi za astmu dostupni, ali edukacija pacijenata i rana dijagnostika i dalje ostaju ključni izazovi. Posebnu pažnju treba posvetiti djeci i adolescentima, kod kojih astma može ostaviti dugotrajne posljedice ako se ne liječi pravovremeno.
Ravnateljica Thalassotherapije Nataša Manestar ističe da je stručni razvoj zdravstvenih djelatnika u sustavu zdravstva od iznemne važnosti i jedan od prioriteta bolnice. Prvenstvo kontinuiranim ulaganjem u edukacije i obrazovanje, možemo utjecati na kvalitetu usluge koju pružamo pacijentima. Osim redovnih i planiranih godišnjih edukacija, moram istaknuti i pozitivno rješenje Ministarstva zdravstva kojim se odobrava Magdi Martedić Šimac dr.med.spec. pedijatrije uža specijalizacija iz pedijatrijske alergologije i kliničke imunologije. Doktorica je započela obavljanje uže specijalizacije u Klinici za dječje bolesti Zagreb koje će trajati dvije i pol godine, istaknula je ravnateljica Manestar.