Simpozij je održan u organizaciji Katedre za socijalnu medicinu i epidemiologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, u suradnji s NZZJZ PGŽ i Gradom Rijekom
RIJEKA U Rijeci je održan 12. Međunarodni stručno-znanstveni simpozij “Zdravlje za sve?! Zdravlje u urbanoj sredini”, u organizaciji Katedre za socijalnu medicinu i epidemiologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije i Gradom Rijeka.
Simpozij je okupio domaće i međunarodne stručnjake iz područja urbanog okoliša, zdravstva, kreiranja javnozdravstvenih politika, kao i predstavnike IT sektora čije inovacije mogu pridonijeti stvaranju zdravijih gradova, a u svrhu prevencije kroničnih nezaraznih bolesti koje su danas među najzastupljenijim bolestima, osobito u zapadnom svijetu.
Tematiku kojom se simpozij bavio istaknuo je dr. Tomislav Rukavina, pročelnik Katedre za socijalnu medicinu i epidemiologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
– Veliki dio današnje svjetske populacije živi u gradovima u kojima postoje vrlo ograničeni uvjeti i znanja o postojanju određenih sadržaja koji mogu značajno utjecati na životni stil stanovništva. To se pogotovo odnosi na određene populacijske skupine koje ubrajamo u osjetljive skupine te koje zbog raznih razloga, od materijalnih do etničkih i jezičnih, imaju ograničen pristup određenim sadržajima. Primjerice, kada govorimo o tjelesnoj aktivnosti, danas je uvriježeno da u urbanim sredinama ljudi odlaze u teretane u kojima se članstvo plaća, što si određene populacijske skupine ne mogu priuštiti. S druge strane, dobar dio populacije nije upoznat s pravilima zdrave prehrane kojih bi se trebali podržavati, istaknuo je Rukavina.
Dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci dr. Goran Hauser osvrnuo se na opće zdravstveno stanje u Primorsko-goranskoj županiji i Gradu Rijeci.
– Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka, nažalost, nisu baš zdravi. To pokazuju sve statistike, ali tako nije samo u našoj županiji, već i u cijeloj Hrvatskoj. Vidimo kako je zastupljenost debljine, povišenog krvnog tlaka i šećera u krvi zaista vrlo visoka i kako bi to spriječili i liječili, moramo ljude naučiti kako zdravije živjeti. Medicinski fakultet izuzetno podupire ovakva nastojanja jer je djelovanje u zajednici, točnije izlazak iz akademskog okvira, jedna od naših misija i vizija, rekao je dekan Hauser.
Program simpozija bio je podijeljen u četiri tematske sekcije: urbani okoliš i zdravlje, kronične nezarazne bolesti i urbani stilovi života, politike javnog zdravlja i intervencije za zdravlje te gradovi budućnosti: inovacije i pametna zdravstvena rješenja. Svaka sekcija sastojala se od niza izlaganja međunarodno priznatih predavača koji su istaknuli ključne izazove, ali i potencijale koje urbana sredina nudi za unaprjeđenje zdravlja građana. Tako su kroz interdisciplinarni pristup predstavljene aktualne spoznaje, inovativna rješenja i primjeri dobre prakse u kreiranju zdravijih i održivijih gradova budućnosti.
Tijekom simpozija gradonačelnici Rijeke Ivi Rinčić uručen je Zdravstveni barometar stanovnika Grada Rijeke. Radi se o vrijednom dokumentu koji može poslužiti kao temelj za izradu zdravstvenih politika. Rezultati barometra proizašli su iz projekta HORUS u sklopu kojeg je 2024. godine provedeno istraživanje, koje se odnosilo na zdravlje, životne stilove te korištenje urbanih i zelenih površina, na uzorku od gotovo 2500 stanovnika Grada Rijeke starijih od 18 godina.
– Ovo je prva slika zdravlja Grada Rijeke od 2004. godine. Dobili smo rezultate koji pokazuju da imamo izazove s prekomjernom tjelesnom težinom, iako su naši stanovnici pokazali da su dovoljno tjelesno aktivni. Građani gotovo svakodnevno jedu slatkiše i procesuiranu hranu te je gotovo 70 posto stanovnika pod umjerenim ili visokim stresom. Stoga, imamo puno prostora za unaprjeđenje, istaknula je voditeljica hrvatskog dijela projekta HORUS i profesorica Medicinskog fakulteta dr. Vanja Vasiljev.