Za subotnje rođendansko slavlje podignut je prvi maškarani šator na Dugi, najavljuje se dolazak sa svih strana, šator bi mogao biti premali
CRIKVENICA Udruga za narodne običaje Duga odnosno parada Duga prekosutra (subota) slavi 45. rođendan. Pamtit će se proslava rođendana, a pamtit će se da je u četiri i pol desetljeća dugoj tradiciji maškaranja na Dugi prvi put montiran maškarani šator. Rođendan je povod za razgovor s kapetanom Duge Aldom Plukavcem i članom upravnog odbora Udruge Lucijanom Dijanićem. Vraćamo se u same početke. Iako mladi, Aldo i Lucijan dobro su upućeni u početke maškaranja na Dugi.
Sve je krenulo spontano. Kao maškarice počeli su svirati po kućama. Kad su se prvi put zaputili prema centru Crikvenice, ljudi su se čudili. Pitali su: tko je sad ovo, neki nisu ni znali gdje je Duga. U početku nije bilo klasičnih uniformi. Nosile su se traperice, bijele košulje, a bubnjeve su “glumile” metalne konzerve. Potom su došle plave hlače i bijele košulje s crvenim trokutom. Zašto baš crveni trokut? To nitko ne zna. Današnje uniforme nose se od 1997. godine. Prva zastava Duge je bila plava s bijelim natpisom. Bobo Dijanić i Zvek Gašparović zaštitni su znakovi parade. Od prvog dana su aktivni. I ne misle stati. Preostala veteranska ekipa je i dalje uključena u aktivnosti, ali na drugi način. Još je nešto ostalo iz prvih dana. Silvana Dijanića već nema 37 godina, a njegova harmonika po maškarama svira dan-danas. Prvi kapetan Duge bio je Igor Kleković. Do danas je Dugu vodilo desetak kapetana. Uz Igora Klekovića, kapetani su još bili Kazimir Baričević, Branko Plukavec, Robert Butorac, sada pokojni Darko Begić, Robert Dijanić, Andrej Blažičević, Miro Manestar, Danijel Car, Igor Frković, Adriano Car i Aldo Plukavec.
– Danas je 40 aktivnih u paradi, a udruga broji stotinjak članova. Među njima je i jako puno djece, što nas jeko veseli jer bez djece nema budućnosti za paradu, kaže kapetan Aldo.
U jednom periodu je vrijedilo pravilo da ne možeš u članstvo parade ako ne živiš na Dugi. No, vremenom se to izmijenilo. Što ako se čovjek odseli s Duge, a Duga je ostala u srcu? Kako ne primiti rodbinu nekog s Duge, nekog tko žarko želi biti dio parade? Tako da ima nešto članova izvan Duge, ali su opet na neki način povezani s Dugom.
U 45 godina puno toga se promijenilo. Puno ljudi je doselilo. Neke kuće su otvorene samo po ljeti, kada vlasnici dođu na godišnji. Kuće su naslijedili neki koji nisu zainteresirani, ali ima ljudi koji su se doselili, oduševili paradom i prigrlili je kao svoju. Jednom je parada zatekla Slovence koji su došli samo na odmor, a ugostili su paradu kao da na Dugi žive desetljećima.
Promijenile su se generacije u 45 godina.
– Uđemo u nečiju kuću, ljudi nas pitaju: a čiji si ti? Kad im kažeš, onda se raspričaju i sjete starih dana, priča Lucijan.
Nema sumnje da će se pamtiti proslava 45. rođendana. Kao što se pamti i 30. rođendan. Tada su se napravile tri sekcije Duge. Jednu su činili najstariji koji su se obukli u starinske uniforme s bijelim košuljama. “Srednju Dugu” su činili dečki od 20 do 30 godina, a treća sekcija je činilo 15 osnovnoškolaca i srednjoškolaca. Koliko nas ima, možemo i danas tri grupe napraviti, ali kako bi u kuću ušle tri grupe, pitaju se Aldo i Lucijan.
Duga sudjeluje na Riječkom karnevalu. Jedno vrijeme su išli samostalno, potom su svi iz Crikvenice išli zajedno kao grupa Maškarana Crikvenica. Uslijedila je kratka pauza po pitanju odlaska na Korzo, a onda se Duga opet pokrenula i od 2014. godine, kad su se predstavili maskom Šeici s Duge, redovno ide u Rijeku. Znalo je i po 300 maškara s Duge zaplesati Korzom, ove godine u Rijeku će stotinjak maškara s Duge. Dvije godine, 1999. i 2000. Duga je gostovala na karnevalu u Veneciji. Godinama se išlo na ljetni karneval u Senj, a sad se teško skupiti zbog obaveza u sezoni. Pamte se gostovanja na karnevalima u Grižanama, Samoboru, Delnicama, na Viškovu te po susjednim mjestima.
Nakon 45 godina parada je dobila svoj prostor. Lakše je funkcionirati.
– Na inicijativu Udruge za narodne običaje Duga i njenih članova krenulo se najprije s radnim akcijama članova i stanovnika predjela Duge, a kasnije uz pomoć Grada Crikvenice u uređenje i izgradnju današnjeg Doma mjesnog odbora Duga, kao i malog igrališta. Od maškara do maškara smo tražili instrumente po kućama. Gdje je ovo, gdje je ono… I puno toga se zagubilo. Negdje je spremljeno, ali kod koga i gdje, ne znamo. Vjerojatno je i prva zastava negdje spremljena i tako zagubljena, kaže kapetan Aldo.
A što znače maškare za Dugu, objašnjava Lucijan.
– Tko čuje maškare kao mali, zauvijek ih voli. To ne ide iz tebe. Možeš maškare zavoljeti i s 20 godina, ali mislim nikad u tolikoj mjeri nego kao netko tko zna za maškare otkad je prohodao.
Maškare njeguju spontanost, ali postoje i pravila.
– U paradi imamo pravila. Sviramo stare pjesme iz osamdesetih i devedesetih te domaće pjesme s Kvarnera. Mladi ih rado sviraju i slušaju. Nema cajki. Mlade u paradi učimo poštovanju prema starijima. Kad stariji hoće sjesti, mladi se dižu. A kad su u pitanju pjesme, tu je sve spontano, kaže Lucijan.
Dugu će prepoznati po pjesmama “Ako me ostaviš” i “Bili cvitak”, no mijenjaju se hitovi. Jedne godine hit je bila pjesma “Raste trava zelena”, druge “Uberi ljubicu”. Što će biti sljedeće? Ne zna se. Sve je stvar trenutka. Ako neka pjesma dobro krene, onda se svira. U subotu na Križišću je cijeli dom pjevao s Dugom “Ako me ostaviš”.
U subotu će šator “pucati”. Stiže nekih 15 grupa. Kad je riječ o pozdravljanju, špica se očekuje od 19 do 21 sat, kada je dolazak najavilo najviše grupa. Zabava se nastavlja dugo u noć uz grupu Fiesta.
– Ljudi sa svih strana najavljuju dolazak, šator bi mogao biti premali, očekuje kapetan Aldo.
U nedjelju će šator ispuniti djeca. Parada se nada da će stići i djeca iz Udruga djece s poteškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom grada Crikvenice Uspjeh koju Duga rado pozdravi svake godine.
Udruga za narodne običaje Duga zahvaljuje na podršci u proslavi 45. rođendana Gradu Crikvenici i TZ Grada Crikvenice te brojnim poduzetnicima s Duge i izvan Duge koji su pomogli u organizaciji.
