Poseban naglasak stavljen je na prevenciju oštećenja sluha kod djece i mladih u vremenu sve izraženije izloženosti buci te učestalog i nepravilnog korištenja audio uređaja
RIJEKA U petak, 27. veljače pod geslom „Od zajednice do učionice: Skrb za svako dijete“ javnozdravstvenim programom na riječkom Korzu te stručnim predavanjima u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke obilježen je Svjetski dan sluha s ciljem isticanja važnosti ranog prepoznavanja poteškoća sluha, prevencije šete te stvaranja zdravog i poticajnog društvenog okruženja.
Program obilježavanja organizirali su Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije i Zavod za audiologiju i fonijatriju Kliničkog bolničkog centra Rijeka uz pomoć Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije, Medicinskog fakulteta i Fakulteta za logopediju Sveučilišta u Rijeci te Koordinacije hrvatske obiteljske medicine. Program u Gradskoj vijećnici obuhvatio je niz edukativnih predavanja stručnjaka koji su istaknuli važnosti očuvanja sluha kao jedan od temeljnih stupova cjelokupnog zdravlja. Poseban naglasak stavljen je na prevenciju oštećenja sluha kod djece i mladih u vremenu sve izraženije izloženosti buci te učestalog i nepravilnog korištenja audio uređaja. Zamjenica ravnatelja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, prim. Nataša Dragaš Zubalj, dr.med., univ.spec.sanit.publ., spec. školske medicine, osvrnula se na kontinuiranu ulogu Zavoda u promicanju i očuvanju zdravlja sluha djece školske dobi.
– Odjel za školsku medicinu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo djecu prati od upisa u prvi razred do kraja školovanja. Prilikom upisa u prvi razred mi provodimo orijentacijski test sluha kada utvrđujemo postoje li neke poteškoće, a u sedmim razredima provodimo i audiometriju. Isto tako, vodimo brigu i o djeci koja su nagluha i koja slabije mogu pratiti nastavu zbog toga što im jedno od osjetila slabije funkcionira. Na temelju tih podataka određujemo primjerene oblike školovanja kako bismo pomogli djeci da postignu svoj optimum, rekla je Dragaš Zubalj.
Skup organiziran u čast Svjetskog dana sluha otvorio je glumac Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka, Petar Baljak, koji se uz šaljive anegdote osvrnuo na važnost inkluzivne kulture.
– Kulturu svakog naroda karakterizira, na prvom mjestu, jezik. Jezik svima čujan, razumljiv i pristupačan. Stoga, podržavamo inkluzivnu kulturu u glumi i kazalištu koja podrazumijeva stvaranje umjetničkog okruženja koje je svima pristupačno i dostupno, kazao je Baljak.
„Glasno danas, tiho sutra? Fiziologija sluha bez filtera“ tema je predavanja koje je održala dr. sc. Ana Lesac Brizić, dr. med., specijalistica obiteljske medicine. Tijekom svojeg predavanja punoj gradskoj vijećnici pobliže je pojasnila anatomiju i fizionomiju slušnog sustava. Također, istaknula je neke od najosjetljivijih točaka slušnog sustava te je navela neke od najčešćih uzroka oštećenja slušnog sustava.
– Najčešći razlog povrijede pužnice u mladoj dobi je izloženost jakoj buci, primjerice na koncertima, ili pak preglasnim slušanjem glazbe na slušalicama. Vrlo je važno shvatiti koliko takve vrste trauma mogu dugoročno utjecati na zdravlje našeg slušnog sustava, upozorila je Lesac Brizić.
Ispred Zavoda za audiologiju i fonijatriju KBC-a Rijeka predavanje pod nazivom „Briga o zdravlju sluha u dječjoj dobi“ održala je doc. dr. sc. Dijana Maržić, dr. med. spec. ORL i kirurgije glave i vrata – subspecijalista fonijatar koja je istaknula važnost pravodobnog dijagnosticiranja i liječenja poremećaja sluha u dječjoj dobi.
– Trajni gubitak sluha otkriva se kod otprilike jednog novorođenog djeteta na tisuću, a oko dva posto djece u ranoj dobi ima poteškoće sa sluhom. U razvijenim zemljama gubitak sluha pri rođenju bilježi se kod oko tri na tisuću novorođenčadi, dok je u zemljama u razvoju taj broj gotovo dvostruko veći. S godinama učestalost raste, pa je među osobama od 20 do 35 godina zahvaćeno oko tri posto, između 45 i 55 godina 11 posto, a kod starijih od 65 do 85 godina čak 43 posto. Jednom kada se sluh ošteti, oštećenje je nepovratno i ne postoji terapija koja ga u potpunosti može vratiti. Svako oštećenje sluha ima trajne posljedice te stoga moramo biti svjesni koliko je važno čuvati i štititi sluh, rekla je Maržić.
Marina Borčić, mag. log., govorila je o temi „Zvukovi u učionici: Što djeca čuju i kako slušaju“, ističući koliko akustika prostora utječe na to što djeca zapravo čuju i kako to oblikuje njihovu koncentraciju, razumijevanje i razvoj govora. Naglasila je da neodgovarajuća akustika može otežati učenje i usporiti jezični razvoj, osobito kod djece osjetljive na zvuk, čime je ukazala na važnost stvaranja poticajnog zvučnog okruženja u školama.
Sličnu povezanost između okoline i zdravlja naglasio je i prof. dr. sc. Luka Traven, dipl. ing., u predavanju „Buka i vibracije“. Pojasnio je kako pretjerana izloženost buci može dugoročno štetiti sluhu, ali i općem fizičkom i mentalnom zdravlju te je predstavio praktične mjere za kontrolu buke i vibracija u prostorima u kojima boravimo. Njegovo predavanje nadovezuje se na važnost pravilne akustike jer jasno pokazuje da zvučno okruženje nije samo pitanje udobnosti, već i zdravlja.
U posljednjem predavanju skupa, predavanju „Higijena nosa u dječjoj dobi za odličan sluh u odrasloj dobi“, Leonardo Bressan, dr. med., pojasnio je kako pravilna briga o nosu i prevencija infekcija u dječjoj dobi utječe na pravilnu funkciju srednjeg uha i očuvanje sluha kroz život, naglasivši pritom koliko je važno redovito održavati nos čistim i pravilno njegovati njegovu higijenu.
U sklopu obilježavanja Svjetskog dana sluha na Korzu je održana i edukativna javnozdravstvena akcija tijekom koje su zainteresirani građani mogli dobiti besplatne promotivne i edukativne materijale. Također, građani su imali i priliku ispuniti upitnik za procjenu stanja sluha te saznati imaju li potencijalnih poteškoća sa sluhom.