Senjkinja s s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru dr. Vedrana Glavaš vodila je istraživanje Mirova, planinskog pašnjaka koji se nalazi na oko 1.340 m nadmorske visine, a tijekom prošlosti korišten je kao ljetno sezonsko naselje Podgoraca
SENJ Projekt terenskog i zračnog 3D modeliranja kulturnog krajolika na prostoru Nacionalnog parka Sjeverni Velebit kojeg provodi Senjkinja doc. dr. sc.
Vedrana Glavaš s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru završen je ovih dana. Prva je to faza istraživanja na prostoru Mirova, planinskog pašnjaka koji se nalazi na oko 1.340 m nadmorske visine, a tijekom prošlosti korišten je kao ljetno sezonsko naselje Podgoraca. Mirovo se nalazi na južnoj granici NP Sjeverni Velebit. Ono što je zanimljivo posjetiteljima su brojni suhozidni ostaci ograda i pastirskih stanova koje su tijekom povijesti gradili stanovnici velebitskog Podgorja.
“Radi se o izvanredno sačuvanom primjeru stočarskog kulturnog krajolika koji je praktički sačuvan in situ. Hodajući tim područjem gotovo da možete osjetiti surovost Velebita i težak život njegovih nekadašnjih stanovnika” rekla je dr. sc. Glavaš dodajući kako im je cilj bio suvremenim metodama detaljno dokumentirati postojeće stanje Mirova kako bi se ti podaci sačuvali za buduće naraštaje, ali dakako i u znanstveno istraživačke svrhe.
Projekt je u cijelosti financirao NP Sjeverni Velebit. Arheolozi su ujedno napravili i detaljni terenski pregled studijskog područja, ali i digitalno modeliranje cijelog Mirova kao i pojedinih pastirskih stanova, pri čemu su većinom korištene bespilotne letjelice, a upotrijebljena je metoda fotogrametrije. Ti podaci će biti iskorišteni i za interpretaciju i razumijevanje prapovijesnog i povijesnog kulturnog krajolika cijelog Velebita. Svi istraživački projekti, pa tako i ovaj na Mirovu od iznimnog su značaja za NP Sjeverni Velebit jer donose nove spoznaje o parku.
“Od posebnog interesa za park je i uvođenje suvremenih istraživačkih metoda, a posebnost ovog projekta je precizno dokumentiranje postojećeg stanja koje će biti sačuvano za buduće naraštaje te vizualiziranje pastirskih stanova u obliku 3D modela. Na taj način se omogućuje i njihova prezentacija kao i lakše približavanje njihova današnjeg stanja posjetiteljima. Osim toga, GIS baza podataka koja će biti konačni rezultat projekta omogućiti će nam monitoring nad kulturnom baštinom što će dakako biti i podloga za daljnja istraživanja“, najavila je Katarina Blažević, voditeljica Odjela stručnih poslova zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja NP Sjeverni Velebit.