Godinama je tzv. šanac bio prekriven nanosima, a danas se već naziru vizure jedinog sačuvanog fortifikacijskog objekta iz Prvog svjetskog rata
SENJ Ministarstvo kulture i medija ove je godine dodijelilo 30 tisuća eura za završne radove i prezentaciju austro-ugarskog bunkera u Senju u sklopu programa zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara u 2026. godini. Mnogima i u Senju je austro-ugarski bunker veliki upitnik. Gdje se uopće nalazi? Nije ni čudo da je bunker bio nepoznanica za javnost jer su ga gotovo zatrpali nanosi zemlje kroz godine. Nakon radova u Parku senjskih književnika i Kolanu te lanjskog uređenja, vizure bunkera već su jasne.
Zasluge za očuvanje posljednjeg traga austrougarskih vojnih gradnji u Senju sigurno pripadaju autoru teksta “Zaboravljeni hramovi boga Marsa: Arheologija Velikog rata na primjeru austrougarskih rovova u Senju” objavljenom u Senjskom zborniku 2022. godine. Autor je Pio Domines Peter. Prvi je obradio temu i zapravo otkrio zaboravljeni dio senjske povijesne baštine.
Domines Peter navodi da je austro-ugarski rov u Parku senjskih književnika ostao posljednji sačuvani segment sloja austro-ugarske ratne arhitekture iz razdoblja Prvog svjetskog rata i prije četiri godine izražava žaljenje što nisu postojale inicijative da se ratna arhitektura iz Prvog svjetskog rata podrobnije istraži ili iskoristi potencijal kao sastavnog dijela Parka senjskih književnika.
U senjskom zborniku se navodi da to nije bila jedina austro-ugarska fortifikacija u Senju. Drugi rov postavljen je s druge strane luke, na predjelu Sveti Ambroz, a treći se nalazio kod igrališta Tenis, na zapadnim obroncima brda Nehaj. Još jedan austro-ugarski rov iskopan je pod motelom na Vratniku. Austro-ugarski rovovi gradili su se i u susjedstvu, na području Crikvenice i Vinodola.
Na betonskoj ploči iznad rova u obnovi urezan je broj 1916 koji vjerojatno označava godinu gradnje. Gradnja rova može se dovesti u kontekst ratne prekretnice. Naime, Londonskim ugovorom 1915. godine Kraljevina Italija napustila je Trojni savez, ušla u rat na strani Antante i objavila rat Austro-Ugarskoj. Dojučerašnji saveznik postao je prijetnja. Postojala je opasnost od talijanskog napada s mora. I zato su se gradili rovovi sredinom Prvog svjetskog rata. Stariji Senjani su rov dužine 30 metara, s tridesetak puškarnica nazivali šancem, bez preciziranja iz kojeg razdoblja šanac potječe.
Dio poslova odrađen je lani, kada je Ministarstvo za austro-ugarski rov izdvojilo 36.500 eura. Najprije se prostor morao očistiti od nanosa koji su se nataložili i sakrili puškarnice. Trebalo je očistiti i unutrašnjost bunkera natkrivenog betonskom pločom. S ovogodišnjim sredstvima napravit će se korak dalje i Senj će dobiti još jednu nezaobilaznu postaju u povijesnom obilasku grada. Naravno, interijer bunkera će se urediti za obilazak i posjetitelji će moći vidjeti Senj iz perspektive austro-ugarskih vojnika.
Ne propustite vijesti iz našeg kraja – označite nas kao preferirani izvor i naši će vam se članci češće prikazivati na Googleu.