Izložba se otvara u petak u 18 sati u Gradskom muzeju Senj
SENJ Gradski muzej Senj poziva na otvaranje izložbe “Marko Antun de Dominis – pogled u novo doba” povodom Međunarodnog dana muzeja. Izložba se otvara u petak u 18 sati na drugom katu Gradskog muzeja Senj (palača Vukasović, Milana Ogrizovića 5).
Tema ovogodišnjeg Međunarodnoga dana muzeja glasi: Muzeji ujedinjuju podijeljeni svijet, čime se želi naglasiti potencijal muzeja kao dinamičnih obrazovnih institucija koje djeluju kao mostovi preko kulturnih, društvenih i geopolitičkih podjela, potičući dijalog, razumijevanje, uključivost i mir. Gradski muzej Senj izložbu otvara u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti te Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu. Izložbu će otvoriti dr. Marijana Borić, autorica izložbe i viša znanstvena suradnica zaposlena u Odsjeku za povijest prirodnih i matematičkih znanosti HAZU te voditeljica projekta za afirmaciju i popularizaciju znanstvenoga nasljeđa “Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu”, koji podržavaju Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske.
Izložba o Marku Antunu de Dominisu idealno prezentira temu ovogodišnjeg Međunarodnog dana muzeja. On je bio svestrani znanstveniku, ugledni predstavnik hrvatskog i europskog humanizma, visoki crkveni prelat i diplomat te se smatra jednom od najistaknutijih duhovnih pojava Europe na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće. Svojim je znanstvenim opusom i ugledom u crkvenom, društvenom i političkom životu izazivao divljenje u elitnim europskim krugovima, ali i otvoreno neprijateljstvo nekih suvremenika. Tijekom života djelovao je kao predavač-lektor matematike, retorike, logike, književnosti, filozofije i prirodopisa, pisao je i zapažena djela iz područja prirodne filozofije fizike, a osobito iz teologije, koja je bila u fokusu njegova djelovanja.
Bio je isusovac, potom senjski biskup, a dok je bio splitskim nadbiskupom, nosio je časnu titulu Primasa Dalmacije i Hrvatske – naslov prvostolnika Dalmacije i čitave Hrvatske, najviše crkveno dostojanstvo na ovim prostorima koje je do konca života s ponosom isticao. Svojim je intelektualnim, profesionalnim i duhovnim djelovanjem povezivao različita područja onodobne Europe: od rodnog Raba i Dalmacije, Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, Habsburškog Carstva i Engleskog Kraljevstva, do Mletačke i Papinske Države. Bio je pripadnikom europske intelektualne elite svoga doba, a svojim utjecajem prelazi granice nacionalne baštine.
Ne propustite vijesti iz našeg kraja – označite nas kao preferirani izvor i naši će vam se članci češće prikazivati na Googleu.