Kako je otprilike Bakar izgledao u zlatno doba moglo se otkriti u subotnjoj (pred)večernjoj “Šetnji kroz povijest” koju je organizirala TZ Grada Bakra
BAKAR Kad nekome manje upućenom kažete da je Bakar prije nešto više od 200 godina bio najmnogoljudniji hrvatski grad, vidjet ćete mnoštvo upitnika u pogledu i u pravilu ćete čuti pitanje: kako? Odgovor bi bio poduži, no kako je otprilike Bakar izgledao u zlatno doba moglo se otkriti u subotnjoj (pred)večernjoj “Šetnji kroz povijest” koju je organizirala Turistička zajednice Grada Bakra u suradnji s bakarskim udrugama u sklopu manifestacije Margaretino leto. Odmah uz jednu napomenu, nekadašnjim Bakranima sigurno nije bilo tako vruće kao što je bilo posjetiteljima manifestacije.
Svaka manifestacija ima neku svoju zvijezdu programa. Bakar je imao dvije. Otvorenje interpretacijskog centra “O ribi” u Turskoj kući te otvorenje izložbe “Skrivena riznica Bakra” u katakombama pod bakarskom konkatedralom Svetog Andrije apostola.
Interpretacijski centar “O ribi” mala je škola povijesti ribarstva u Bakru. Posvećena je tradiciji ribarstva u Bakarskom zaljevu. Ponajviše tradiciji tunolova. Posjetitelji mogu vidjeti ribarske mreže i pribor te barke. Pažnju privlači instalacija Vrša sjećanja, a dašak modernoga donosi aplikacija koja virtualno vraća u prošlost. Vrša sjećanja ustvari je spoj umjetničke instalacije talijanskog umjetnika Paola Piglia i zvučnih zapisa Bakrana koji su na čakavskom narječju snimili dogodovštine starih ribara i Bakrana. Centar vrijedan 222 tisuće eura uredio je Grad Bakar uz podršku Ministarstava i europskih fondova koje je sufinanciralo projekt sa stotinu tisuća eura.
Pamtit će se izložba “Skrivena riznica Bakra”. Prvi put su pred oči javnosti izložene relikvije bakarske konkatedrale. Velečasni Zdenko Lendl objasnio je nazočnima da su neke od relikvija stare gotovo dva tisućljeća, a izložbu je otvorio bakarski gradonačelnik Tomislav Klarić. Izložbu se moglo razgledati u miru jer vrućina nikad ne dopire u katakombe. Kad smo već kod otvaranja na ugodnim temperaturama, moramo spomenuti izložba maketa brodova Luciana Kebera u kaštelu.
Obzirom da je Kvarner ove godine ponio titulu Europske regije gastronomije, bakarska šetnja starim gradom i poviješću nije mogla proći bez delicija koje su se nudile na svakom koraku. Mrkači na salatu, paštete od tune, inćuni, brudet na morskom meniju. Za one sklonije kontinentalnijim ukusima lovci … su spremili gulaš, iz susjedstva su stigli grobnički sir i palenta, rezao se pršut. Sladilo se orahnjačom, makovnjačom i Tonkinim fritulama. Naravno, u Bakru ništa ne može proći bez baškota.
Kad je sunce zašlo, Bore Štrbac je poveo posjetitelje u šetnju starim Bakrom. Na svakom kutu neka od bakarskih udruga, Bakarska žena, Udruge Eko etno s Krasice, Bakarska straža… U šetnji se moglo vidjeti stoljeće stare bakarske nošnje.
Uslijedio je povratak u sadašnjost zabavnim program ispred kaštela. Na pozornicu su se popele Bakarske mažoretkinje i djeca iz vrtića Fijolica. Aplauz su dobili mali nogometaši Borca koji su osvojili turnir Jama u Čavlima. Potom je uslijedio koncert Marka Tolje.
