Na svečanosti se prisjetilo svih onih koji su gradili Crveni križ u Crikvenici i pružali ruku pomoći
CRIKVENICA Gradsko društvo Crvenog križa Crikvenica proslavilo je 80. rođendan u hotelu Vila Ružica. Na svečanost su stigli dobrovoljni darivatelji krvi, članovi Crvenog križa, bivši i sadašnji volonteri te gosti.
Skup je otvorila predsjednica GDCK Crikvenica Željka Polonijo. Predsjednica Gradskog vijeća Crikvenice Ines Kassal-Andrašević uputila je riječi zahvale crikveničkom Crvenom križu, uz posebnu zahvalu darivateljima krvi i volonterima. Izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa Robert Markt naglasio je da u Crvenom križu živi humanost, da ljudi zahvaljujući Crvenom križu mogu računati da će im netko pružiti pomoć, a to je sve rjeđe u društvu. Ravnateljica Društva CK PGŽ Branka Maračić je podsjetila da su pred Crvenim križem uvijek novi izazovi. Nakon rata suočavali smo se s vremenskim nepogodama i migracijama, a sigurno će u budućnosti biti i novih izazova.
Ravnateljica crikveničkog Crvenog križa Irena Gašparović podsjetila je na povijest Društva. Aktivnosti Crvenog križa u Crikvenici javljaju se već u vrijeme Prvog svjetskog rata, kada je u hotelu Therapia organizirana vojna bolnica. Nakon Drugog svjetskog rata osnovan je Gradski odbor Crvenog križa kao zasebna organizacijska jedinica. Prvi predsjednik je bio zubar Hinko Montiljo. Nakon rata osnovan je Dječji Dom Nikola Car čiji su štićenici bila djeca poginulih i nestalih roditelja u Drugom svjetskom ratu. U domu su radile časne sestre na čelu sa sestrom Cecilijom. Od tada su u organizaciju Crvenoga križa u Crikvenici učlanjene sve učiteljice u osnovnoj školi te su nastavile intenzivan rad s djecom.
Godine 1950. izabran je Kotarski Odbor Crvenog Križa Crikvenica. Predsjednica je učiteljica Milka Simčić, a tajnik (prvi put se spominje ta funkcija) Pavao Manestar. Posebno se ističe rad aktivistice Filipine Pavić
Predsjednik 1951. godine postaje liječnik Vilim Fiorelli. Prva akcija dobrovoljnog darivanja krvi u Crikvenici organizirana je 1957. godine. Prvi darivatelji su Vilim Fiorelli, Rudolf Barta, Pavao Manestar, Vladimir Krištafor, Mate Šarar, Slavko Friš, Makso Baloh, Ivan Kralj, Marijan Pobor, Stjepan Gašparović, Mijo Tomašek, Boris Novak, Milan Vukić, Stjepan Novak. Jedina žena darivatelj bila je Rina Kulentić. Već iduće godine odazvalo se 120 darivatelja. Akcija se provodi svake godine, a od 1958. dva puta godišnje. Danas se akcije provode četiri puta godišnje, s prosječnim odazivom 90-100 darivatelja po akciji te oko 400 prikupljenih doza godišnje.
Crveni križ posvećuje veliku pozornost pružanju pomoći djeci. Tako je 1954. organizirano ljetovanje djece u Zagorju i Sloveniji, a kasnijih godine na Sljemenu, Puntiželi, Skradu, Gornjoj Bistri i Krapinskim Toplicama. Slabo uhranjena djeca te djeca iz socijalno ugroženih obitelji 1970. godine ljetuju kod Kranja. Crveni križ počiva na volonterizmu od samih početaka, a omasovljenja volonterstva veže se uz potres u Skopju 1963. godine kada je pomoć volontera bila iznimno važna.
Tajnik Pavao Manestar odlazi u mirovinu 1959. godine. Bira se novi Odbor, predsjednik je ponovo Vilim Fiorelli, a tajnica Meri Šarar. Godine 1968. osnivaju se prve ekipe prve pomoći u školama, te je u svibnju organizirano prvo natjecanje ekipa prve pomoći. U listopadu 1971. godine organizirana je prva akcija Solidarnost na djelu u koju se uključuju svi članovi Crvenog križa te škole.
Meri Šarar odlazi u mirovinu 1975. godine, a na njeno mjesto dolazi Andrija Petrinović koji je dao velik doprinos djelovanju Crvenog križa na početku Domovinskog rata. Tadašnja Općina Crikvenica primila je 12.500 prognanika i izbjeglica iz Vukovara, istočne i zapadne Slavonije, Dalmacije i Dubrovnika. Crveni križ je tada imao nezamjenjivu ulogu, ne samo u prikupljanju i distribuciji humanitarne pomoći, već i u aktivnostima Službe traženja koja je bila glavna spona u spajanju razdvojenih obitelji. Iz tog perioda treba istaknuti rad dugogodišnje volonterke Ružice Barac koja je ostala aktivna u Crvenom križu sve do kraja 2014. godine. U svibnju 1994. godine umire tajnik Andrija Petrinović. Nasljeđuje ga Željko Lušičić.
Dolazi do preustroja Crvenog križa u skladu s teritorijalnim preustrojem Hrvatske. Općinska organizacija Crvenog križa Crikvenica dijeli se 1994. godine na Gradsko društvo Crvenog križa Crikvenica i Gradsko društvo Crvenog križa Novi Vinodolski. Vinodolska općina ostaje u sastavu GDCK Crikvenica do 2011. godine, kada prelazi pod ingerenciju GDCK Novi Vinodolski. Na čelo crikveničkog Crvenog križa 2002. godine kao predsjednica dolazi medicinska sestra i dugogodišnja volonterka Marina Baričević. Tajnik Željko Lušičić kasnije postaje ravnatelj i na toj funkciji ostaje sve do umirovljenja 2011. godine. Godinu kasnije ravnateljstvo preuzima Irena Gašparović. Jača rad s mladima, uvode se radionice o prevenciji trgovanja ljudima, aktivnosti vezane uz spašavanje na vodi za osnovnoškolce, otvara skladište za odjeću i obuću koje je funkcioniralo do korone. Uz tradicionalne akcije mjerenja tlaka i šećera, uvode se nove javnozdravstvene akcije (preventivni pregledi madeža, nordijsko hodanje, medicinske vježbe). Crveni križ pokazao je značaj u prirodnim i humanitarnim katastrofama i epidemiološkim krizama. Tu treba spomenuti požar u Crikvenici (2012.), poplave u Slavoniji i na crikveničkom području 2014. godine, izbjegličku krizu (2015./2016.), epidemiju koronavirusa (2020.), potres u Sisku i Petrinji (2020.), rat u Ukrajini (2022. godine).
Obzirom da se 25. listopada obilježava Dan darivatelja krvi Republike Hrvatske, uručene su zahvalnice darivateljima koji su protekle godine ostvarili jedno od jubilarnih darivanja. Za 75 darivanja priznanje i srebrni znak Hrvatskog Crvenog križa dobili su Robert Šandl, Sanjin Šopić i Toni Sascha Jurinčić. Za 50 darivanja priznanje i brončani znak HCK zaslužili su Mirko Lončarić, Ivica Antić i Goran Pajan. Priznanja su dobili Mirjan Antić (40 darivanja), Igor Todorović (30), Iva Suden (25), Filip Deranja, Robert Katić, Mladen Butorac, Aleksandar Tomaš, Igor Babić (20), Ivna Lončarić, Gabriela Car, Diana Khalaf, Aurora Sučić, Ante Sučić, Bruno Jovanović, Ticijan Oroši, Leo Matejčić, Goran Crnković, Ante Kalanj, Ivan Kosagov, Bernard Peko-Lončar (10) te Kornelija Dobrila Pobor, Vlatka Kosić, Martina Pauković, Mirna Vičić, Sanja Gržac i Mia Lakotić (5 darivanja).
Program obilježavanja 80. godina društva upotpunili su klapa Sveta Jelena i kantautor Neven Barac koji je i vodio program.
Ne propustite vijesti iz našeg kraja – označite nas kao preferirani izvor i naši će vam se članci češće prikazivati na Googleu.