Crikvenica ugostila županijske učitelje Hrvatskoga jezika, spojivši stručno usavršavanje s obilježavanjem 150. obljetnice rođenja Vladimira Nazora i upoznavanjem bogate književne i kulturne baštine grada
CRIKVENICA U ozračju obilježavanja 150. obljetnice rođenja Vladimira Nazora, Crikvenica je 19. listopada 2026. ugostila prvo Županijsko stručno vijeće učitelja Hrvatskoga jezika Primorsko-goranske županije u novoj školskoj godini. U svečanom prostoru Gradske vijećnice okupilo se sedamdesetak učitelja, a domaćinstvo ovoga važnog stručnog susreta pripalo je Osnovnoj školi Vladimira Nazora Crikvenica.
Na samome početku okupljenima su se prigodnim riječima obratile Martina Tomašić Smoljan, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti i lokalnu samoupravu Grada Crikvenice, te ravnateljica Osnovne škole Vladimira Nazora Zlatka Kuharić Dragojević. Izrazile su zadovoljstvo što je upravo Crikvenica postala mjesto susreta učitelja Hrvatskoga jezika, razmjene iskustava, stručnoga usavršavanja i zajedničkoga promišljanja o izazovima suvremenoga obrazovanja. Posebno je zadovoljstvo što je Osnovnoj školi Vladimira Nazora povjereno domaćinstvo Županijskoga stručnog vijeća upravo u godini u kojoj se obilježava veliki Nazorov jubilej. Bila je to iznimna prilika da se kolegama iz cijele županije predstave rezultati cjelogodišnjega školskog projekta „Nazor i Crikvenica: desetljeće zajedništva” kojim se nastojalo osvijetliti bogatu povezanost velikoga hrvatskog književnika s Crikvenicom te pokazati kako književna baština može postati snažan poticaj stvaralaštvu, istraživanju i zajedništvu. Projekt je tijekom školske godine povezao brojne učenike, učitelje, ustanove, udruge i suradnike, a kroz književne, novinarske, likovne, glazbene, dramske i istraživačke aktivnosti Nazorovo je stvaralaštvo zaživjelo na nov i učenicima blizak način. Posebnu vrijednost projektu daje činjenica da je prerastao školske okvire i postao priča o povezanosti škole, grada i njegove kulturne baštine.
Stručni dio susreta otvorile su voditeljice Županijskoga stručnog vijeća Jasmina Mamula i Ina Randić Đorđević predavanjem „Nova godina – novi izazovi” u kojemu su se osvrnule na aktualnosti i izazove koji očekuju učitelje Hrvatskoga jezika u novoj školskoj godini. Uslijedilo je njihovo zajedničko izlaganje „Analiza prikupljenih podataka za unaprjeđenje nastave Hrvatskoga jezika”, posvećeno promišljanju o mogućnostima unapređivanja kvalitete nastavnoga procesa. Ina Randić Đorđević predstavila je i zaključke Drugoga simpozija hrvatskoga kao materinskoga jezika prenoseći kolegama važne spoznaje i stručna promišljanja o poučavanju hrvatskoga jezika. Posebno mjesto u programu zauzelo je predavanje „Kad škola živi književnost: Nazor kao most prema zajednici” koje je održala Jasmina Manestar, učiteljica Hrvatskoga jezika u Osnovnoj školi Vladimira Nazora Crikvenica. Predstavila je cjelogodišnji projekt „Nazor i Crikvenica: desetljeće zajedništva”, njegove brojne aktivnosti, ostvarene suradnje i rezultate naglašavajući važnost povezivanja književnosti, zavičajne povijesti, kulturne baštine i stvaralaštva učenika. Vrijednost izlaganju dali su i učenici koji su kazivanjem stihova velikoga pjesnika obogatili predstavljanje projekta. Njihov je nastup unio posebnu toplinu i svečanost u ovaj stručni susret.
O zanimljivoj povezanosti književnosti, prirode i psihološke dobrobiti govorile su Andrea Bačić Pavat, diplomirana klinička psihologinja i Irena Križanec, magistra psihologije, u predavanju „Nazorove staze mentalnoga zdravlja i prirode”. Njihovo je izlaganje otvorilo prostor za promišljanje o važnosti mentalnoga zdravlja, povezanosti čovjeka s prirodom i vrijednosti književnosti u razumijevanju čovjekova unutarnjeg svijeta.
Završni dio stručnoga skupa bio je zamišljen kao svojevrsna učionica na otvorenome. Pod vodstvom profesorice Jasmine Manestar sudionici su se uputili u edukativnu šetnju „Šetnja Nazorovom Crikvenicom: Tragovima života, književnosti i zavičajne baštine” tijekom koje su imali priliku upoznati mjesta povezana s književnikovim životom, stvaralaštvom i boravkom u gradu. Šetnja je započela kod Kaštela, mjesta koje čuva uspomenu na Nazorov boravak u Crikvenici, ali i svjedoči o početcima i razvoju grada. Put je zatim vodio do Parka Vladimira Nazora i književnikova spomenika gdje se razgovaralo o njegovu životu, stvaralaštvu i povezanosti s Crikvenicom. Posebno emotivna postaja bilo je gradsko groblje na kojem počiva Nazorova majka. Sudionici su se upoznali s još nekim zanimljivostima iz gradske prošlosti, a zaustavljanje kod spomenika „Ribar“ na Paladi pružilo je priliku za prisjećanje na znamenitoga crikveničkog kipara Zvonka Cara, njegov umjetnički doprinos identitetu grada, ali i prijateljstvo s Vladimirom Nazorom. Šetnja je završila ispred Osnovne škole Vladimira Nazora koja s ponosom nosi književnikovo ime i nastoji njegovati vrijednosti njegova književnog i kulturnog nasljeđa. Tako je stručni susret, osim prilike za profesionalno usavršavanje, postao i putovanje kroz književnost, povijest i kulturnu baštinu Crikvenice.
Osnovna škola Vladimira Nazora upućuje posebnu zahvalu Gradu Crikvenici na podršci u organizaciji ovog susreta.
Ne propustite vijesti iz našeg kraja – označite nas kao preferirani izvor i naši će vam se članci češće prikazivati na Googleu.