Senjanima je roman posebice zanimljiv jer se dobar dio radnje odvija u Senju
SENJ U sklopu Mjeseca hrvatske knjige u senjskoj je knjižnici predstavljen novi roman Nenada Stipanića “Život u topu kojeg nema”.
– “Život u topu kojega nema” izašao je lani u izdanju Sandorfa te je ušao u finale Tportalove književne nagrade za najbolji hrvatski roman. Mi Senjani ponosni smo na našeg Nenu, na nagrade i priznanja koja dobivaju njegova djela. Večeras predstavljamo njegov novi roman koji je ubrzo nakon izlaska postao miljenik i kritike i publike.
“Život u topu kojeg nema” je topla i iskrena priča o Neonu, dječaku, kasnije i muškarcu koji odrastajući vodi svoje bitke. Život pripovjedača Neona obilježilo je senjsko odrastanje s djedom PTSP-ovcem iz Drugog svjetskog rata koji iščekuje vanzemaljce, bakom koja je glas razuma iako brine da će maštovitom unuku eksplodirati mozak i psom Sokolom. Nasuprot pomalo bizarnoj obitelji probleme protagonistu stvaraju institucije poput škole i vojske, a rat je malo kome pomogao. Ali nadareni Neon uvijek može gurnuti prst u glavu i otputovati daleko, putom uskoka, strip junaka ili Castanedinog Don Juana. Nekad tužan, češće komičan u sudaru sa zbiljom, s naturalističkim elementima i psihodeličnim izbojima, najčešće jednostavno dirljiv, ovaj roman je iskrena priča o djetinjstvu, ljubavi i emigraciji. Nama je roman posebice zanimljiv jer se dobar dio radnje odvija u našem gradu, istaknula je moderatorica programa i ravnateljica Gradske knjižnice Senj Ana Prpić Rogić.

Prepuna knjižnica sat je vremena uživala u razgovoru autora i moderatorice. Dotakli su se senjskih, ali i svevremenskih tema. Teško, ali zanimljivo djetinjstvo glavnog protagonista; strah od rata i njegov utjecaj na ljude; važnost humora u pisanju i u životu; promjene te usponi i padovi glavnog lika, važnost ljubavi u životu i radu. Razgovor je oplemenjen čitanjima odlomaka iz romana te glazbenim nastupima Nenada Petkovića i Davida Baumgartena.
Nenad Stipanić rođen 1973. u Senju, veći dio života proveo je u Zagrebu, a trenutno živi u Berlinu. Prozu je objavljivao u brojnim književnim časopisima, na internetskim portalima i na Trećem programu Hrvatskog radija. Novinske feljtone je pisao za tjednik Express. Njegove su priče uvrštene u zbornik internetskog natječaja Ekran priče 02, zbornik mladih zagrebačkih pisaca Zagrijavanje do 27 te antologiju Najbolje hrvatske priče 2005. Zbirka priča Odlično je baviti se kriminalom uključena je u pregled hrvatske proze o ratu i njegovim posljedicama “Linija razdvajanja Strahimira Primorca”. Također je zastupljen u hrestomatiji književnih tekstova o Rijeci “Rijeka u priči”. Uvršten je i u grčku antologiju kriminalističkih priča s Balkana Balka Noir. Pet kriminalističkih radiodrama, od kojih su tri nastale u suradnji s novinarom Mladenom Stražimirom, izvedene su na Drugom programu Hrvatskog radija. Zajedno s Vladom Bulićem napisao je scenarije za prvu i drugu sezonu kriminalističke dramske serije Mamutica. Objavio je zbirke priča Sprinteri u labirintu i Odlično je baviti se kriminalom. Roman “Izbacivači Majke Božje” izdao je 2012. godine. Roman “Stvarno je odlično baviti se kriminalom”, nastao povezivanjem, dotjerivanjem i nadogradnjom istoimene zbirke priča, objavljen je 2015. godine. Za njega je iste godine dobio nagradu Balkan Noir. Eksperimentalni roman “Bogovi neona” objavio je 2019. godine. Roman je bio je u više polufinala za književne nagrade i u finalu Nagrade Europske unije za književnost.
Ne propustite vijesti iz našeg kraja – označite nas kao preferirani izvor i naši će vam se članci češće prikazivati na Googleu.

