Međunarodni znanstveni sastanak projekta Bioforma održao se u Kući Velebita u Krasnu i Nacionalnom parku Sjeverni Velebit
KRASNO Kuća Velebita u Krasnu i Nacionalni park Sjeverni Velebit ugostili su godišnji sastanak međunarodnog znanstvenog projekta Bioforma koji okuplja stručnjake iz Švicarske, Bugarske, Rumunjske i Hrvatske s ciljem istraživanja i očuvanja planinskih smrekovih šuma u uvjetima klimatskih promjena. Znanstveni timovi sastaju se svake godine radi evaluacije postignutih rezultata, a domaćinstvo se rotira među partnerskim zemljama. Ove je godine ta čast pripala Hrvatskoj. Sastanak u Krasnom zajednički organiziraju hrvatski projektni tim s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu i Javna ustanova Nacionalni park Sjeverni Velebit.
Tijekom četverodnevnog programa sudionici su razmijenili dosadašnje rezultate istraživanja, analizirali prikupljene podatke te obišli istraživane smrekove sastojine na području NP Sjeverni Velebit. Istraživanja obuhvaćaju strukturu šumskih sastojina i različite skupine organizama, a prikupljeni podaci poslužit će za procjenu budućih promjena u šumskim ekosustavima pod utjecajem klimatskih promjena i prirodnih poremećaja.
Cilj projekta Bioforma je razviti konkretne smjernice za održivo gospodarenje planinskim smrekovim šumama, uz očuvanje njihove bioraznolikosti i prilagodbu novim okolišnim uvjetima. Dobiveni rezultati pridonijet će boljem razumijevanju promjena u osjetljivim planinskim ekosustavima te unaprijediti njihovu dugoročnu zaštitu.
Projekt Bioforma započeo je u srpnju 2025. i traje do lipnja 2029. godine.
Znanstvenici su u sklopu projekta Bioforma usmjerili svoja istraživanja na planinske smrekove šume. Iako ta područja imaju neprocjenjivu ekološku, gospodarsku i kulturnu vrijednost, ujedno su i među najosjetljivijima na globalne klimatske promjene. Istraživanja se paralelno provode na četiri geografski različita, ali ekološki ključna europska lokaliteta: u švicarskim Alpama, bugarskim Rodopima, rumunjskim Karpatima te na hrvatskom sjevernom Velebitu.
Na svakom od ovih područja znanstveni timovi provode detaljna mjerenja strukture šumskih sastojina te bilježe stanje bioraznolikosti. Istraživanje obuhvaća širok spektar organizama – od biljaka, mahovina i kukaca, preko ptica, pa sve do specifičnih organizama u tlu. Svi prikupljeni podaci poslužit će kao temelj za napredno modeliranje budućih ekoloških scenarija. Stručnjaci će analizirati kako će se smrekove šume razvijati pod utjecajem različitih klimatskih promjena, prirodnih poremećaja poput snažnih vjetrova i najezdi potkornjaka, te ovisno o primijenjenim načinima gospodarenja.
Ne propustite vijesti iz našeg kraja – označite nas kao preferirani izvor i naši će vam se članci češće prikazivati na Googleu.