Za mjesec dana, četiri mjeseca prije roka, otvorit će se puni profil Istarskog ipsilona na dionici od Pazina do Cerovlja
Pazin – Za mjesec dana otvorit će se puni profil Istarskog ipsilona na dionici od Pazina do Cerovlja, dugoj 11 kilometara. Za godinu dana u promet će i dionica koja se paralelno gradi, Cerovlje – tunel Učka duga oko 17 kilometra. Vrijedi provozati se Istarskim ipsilonom i vidjeti impresivno gradilište koje se proteže u dužini od 28 kilometara. Mravinjak na kojem svakodnevno radi do tisuću radnika i 300 strojeva. Nevjerojatno zvuči informacija da će hrvatski građevinari iz Istre, cijele Hrvatske plus jedna firma iz Hercegovine, dionicu od Pazina do Cerovlja izgraditi četiri mjeseca prije roka. Gdje je tajna? U 996 Hrvata koji grade autocestu? Ili u četvorici Francuza, dvojici poslovođa, šefu financija i računovodstva? Tajnu formulu očito netko zna, a nama je dovoljna satisfakcija da možemo dokazati da se u Hrvatskoj mogu poštivati rokovi.
Gradilište je zaista atrakcija. Svaki dan se izvode miniranja. Koju minutu prije no što smo krenuli u obilazak, Ipsilon se zatvorio radi miniranja. Promet je bio zatvoren 12 minuta. Od početka radova izvedeno je 250 miniranja na trasi, bez ozbiljnijeg prekida prometa. Na trasi od tunela Učke do Pazina gradi se 39 objekata, tri su se morala rušiti. Dizalice podižu elemente vijadukata teške 35 do 65 tona. Kakva ih to dizalica podiže? Moćna. A moćni su i utezi koji drže dizalicu prikovanom za tlo. Teški su čak 200 tona. Pazi se na svaki detalj. Kad je vrijeme suho, polijeva se zemlja uz gradilište da prašina ne ometa prometovanje. U dionicu dugu 28 kilometra BINA Istra uložit će 165 milijuna eura.
Pun profil sigurniji 20 puta
U BINA Istri, koja gospodari postojećim Istarskim ipsilonom kažu da je priča o nesigurnom Ipsilonu samo fama. Činjenica je da svaka prometna nesreća jako odjekne u medijima jer se uglavnom radi o frontalnim sudarima, pri velikim brzinama. Prosječno se godišnje na 140 kilometara Ipsilona bilježe dvije prometne sa smrtno stradalim osobama. Uglavnom na 40 kilometara poluprofila. Sigurnost je jedan od motiva zašto se poluprofil od Pazina do Matulja pomalo pretvara u punu autocestu. Naime, od 2010. godine na 100 kilometara autoceste dogodile su se dvije prometne nesreće s poginulim osobama, a na 40 kilometara poluprofila čak 20. Kad se stave u omjer kilometri, pun profil je na Istarskom ipsilonu sigurniji više od dvadeset puta..
Rukovoditelj Službe sigurnosti i upravljanja prometom BINA Istre David Stankić, koji je vodio članove Savjeta za sigurnost prometa na cestama Primorsko-goranske županije u obilazak gradilišta Istarskog ipsilona, niže zanimljive podatke o istarskoj prometnoj žili kucavici. U gradnju je uloženo 800 milijuna eura. Lani je Ipsilonom prošlo više od deset i pol milijuna vozila. Godišnje se u održavanje ulaže 85 milijuna kuna, a o prometu i sigurnosti brine 210 zaposlenika BINA Istre. Istarski ipsilon ima svoju zimsku službu. Netko će se začuditi. Pa snijeg nije čest gost Istre. No, godišnje se zabilježi 30 do 40 preventivnih posipavanja. Pazi se i na često nespremne vozače. U Puli sedam stupnjeva. Nitko ni ne pomišlja na zimsku opremu. Kod tunela, na 500 metara nadmorske visine temperatura pada na – 3. Ne treba objašnjavati što se dogodi kad se krene na put u ljetnim gumama. BINA Istra izdala je preko 100 tisuća ENC uređaja. U pojedinim noćima zimi na čitavom Ipsilonu radi tek troje blagajnika. Naplatne kućice su dobrim dijelom automatizirane, preko 60 posto cestarine naplati se bez prisustva blagajnika.
Počinje bušenje druge cijevi tunela Učka
Posebna priča je tunel Učka u kojem se godišnje 145 noći radi. Uvijek ima posla na održavanju. Kroz godinu se održi četiri do šest vatrogasnih vježbi u tunelu. Isključivo za tunel brine 20 vatrogasaca profesionalaca. Tunel nije šala, kad je riječ o požarima. Kažu stručnjaci da vatrogasci imaju sedam minuta za intervenciju u tunelu u kojem je buknula vatra. Nakon toga, više nema spasa. Požar postaje gospodar.
U studenom počinje gradnja nove cijevi tunela Učka koji je otvoren za promet prije 39 godina. Čeka se samo zeleno svjetlo Bruxellesa. Gradnja i opremanje će trajati nešto manje od četiri godine. Radit će se 24 sata dnevno. Istodobno će se napasti s kvarnerske i istarske strane. Zanimljivo je da će se postojeća i nova cijev spojiti s 24 koridora ukupno duga više od kilometra. Gradit će se i novi čvor s istarske strane tunela, 1 km zapadnije od platoa na kojem je danas čvor Vranja i benzinska postaja.
Mehanizacija će napasti i deset kilometara dugu dionicu Matulji – tunel Učka. Do listopada sljedeće godine trebalo bi završiti projektiranje i ishodovanje dozvola, što je često mukotrpniji posao od same gradnje. Nove dvije trake “ugurat” će se u brdo, sa sjeverne strane postojeće trase. Gradit će se novo odmorište Kvarner, odmah kod tunela, kao i priprema za čvor Frančići, kilometar iznad restorana Dina koji će se jednog dana spajati na novu liburnijsku zaobilaznicu. Od Matulja do tunela vozit će se 80 kilometara na sat, bez obzira na četiri trake. Naime, postojeći profil ne dopušta veću brzinu. Kad bi se željela povećati brzina, trebalo bi rušiti postojeću trasu. Neke kuće će se morati rušiti. Dobra je vijest da na kvarnerskoj strani neće biti naplate cestarine.