Psihologinja ZZJZ Ličko-senjske županije Kristina Manestar nudi savjete kako prevladati stres koji nosi svakodnevica
SENJ Koronakriza, stresovi i neizvjesnost traju već skoro godinu dana. I cijelo to vrijeme ljudi su u stanju intenzivnog stresa. U takvom stanju nije nimalo neočekivano da se oslabi imuni sustav, postaje se podložniji razbolijevanju svake vrste, a u prevladavanju poteškoća mogu pomoći psiholozi, čija se pomoć u krizna vremena, pa tako i u vrijeme pandemije korone, intenzivnije traži. Stručna pomoć psihologa uvijek je temeljena na znanstvenim metodama. Ljudi su u drugačijim, nesvakidašnjim uvjetima zabrinuti, a pretjerana briga ne pomaže nego još više oslabljuje imunitet.
– Akcija je ta koja zaustavlja brigu. Ako ne možemo ništa promijeniti, možemo se usmjeriti na svakodnevne zadatke i kreirati dan tako da smo okupirani koliko god je to moguće, rekla je Kristina Manestar, psihologinja s Odsjeka za prevenciju ovisnosti i zaštitu mentalnoga zdravlja ZZJZ Ličko-senjske županije.
Brige i neriješeni problemi mogu biti ozbiljna prepreka ostvarivanju uspjeha i zadovoljstva u školi i životu. U većini situacija ljudi neki problem ili izazov uspiju prevladati sam ili uz pomoć prijatelja. No, nekada zahtjev može biti toliko iznenadan i intenzivan da nadilazi uobičajene kapacitete suočavanja.
– Sasvim je prirodno da se nađemo u situaciji kada nam se čini da teškoće ne možemo ili ne znamo riješiti sami ili uz pomoć svojih bližnjih. Tada je uputno potražiti pomoć psihologa koji će nas razumjeti, pružiti podršku, savjet i nastojati pomoći. Psiholog nema čarobni štapić, već odlazak psihologu zapravo otvara poglavlje partnerskog rada. Radeći s ljudima, a poglavito s mladima, uvjerila sam se u njihovu sklonost razgovoru o vlastitim problemima, interesima, željama i snovima te u njihovu (često prikrivenu) potrebu da im netko pomogne da dokuče kako umjesto da im se stalno govori što, rekla je Kristina Manestar te dodala kako je klijent uvijek taj koji donosi odluku što želi promijeniti, a psiholog mu pomaže da dokuči kako će to najefikasnije učiniti, a zatim krene činiti.
Određenim aktivnostima, hobijima, rasporedom dnevnih obaveza…može se poboljšati mentalno zdravlje u vrijeme pandemije. a aktivnost je najbolji način za pobjedu nad negativnim mislima.
– Smanjite okidače stresa. Držite se svoje redovne rutine. Održavanje redovitog rasporeda važno je za vaše mentalno zdravlje. Uz pridržavanje redovne rutine spavanja, pridržavajte se konzistentnog vremena za jelo, kupanje i odijevanje, rasporeda rada ili učenja i vježbanja. Odvojite i vrijeme za aktivnosti u kojima uživate. Ograničite izloženost medijima. Stalne vijesti o korona virusu (COVID-19) iz svih vrsta medija mogu pojačati strahove od bolesti. Ograničite društvene mreže koji vas mogu izložiti glasinama i lažnim informacijama. Ograničite čitanje, slušanje ili gledanje vijesti, ali budite u tijeku s nacionalnim i lokalnim preporukama. Okupirajte se nekom aktivnošću koja vam može pomoći da se odmaknete od negativnih misli koje hrane anksioznost i depresiju. Uživajte u hobijima koje možete raditi kod kude, složite fotografije ili očistite ormar koji već dugo niste. Usredotočite se na pozitivne misli i pozitivne stvari u vašem životu, umjesto da se fokusirate na to kako se loše osjećate. Razmislite da svaki dan započnete s nabrajanjem stvari na kojima ste zahvalni. Koristite svoj moralni kompas ili duhovni život za podršku. Odredite prioritete. Svakodnevno postavljajte razumne ciljeve i korake koje možete poduzeti kako biste ih postigli, predlaže psihologinja Manestar.
A kako bi pomogli pojedincu i zajednici, Hrvatsko psihološko društvo svake godine organizira manifestaciju Tjedan psihologije u Hrvatskoj, čiji je glavni cilj prikazati različite mogućnosti s pomoću kojih psiholozi mogu doprinijeti poboljšanju kvalitete življenja pojedinca i zajednice. Manifestaciji se pridružuju psiholozi diljem Hrvatske koji provode široki spektar aktivnosti (predavanja, radionice, okrugle stolove, tribine i sl.) da bi prikazali građanima što se sve radi u okviru psihološke djelatnosti i time doprinijeli popularizaciji psihologije i njezinom približavanju javnosti. U tom tjednu i psihologinja Manestar ispred Odsjeka provodi programe s raznim temama na radiopostajama u županiji te među učenicima, koji su naišli na dobar odjek. Ove je godine to bilo o školi nepušenja kao učinkovitom element prevencije pušenja kod mladih te psiholozi i zaštita mentalnog zdravlja u lokalnoj zajednici.
Svoja pitanja (kao i interes za školu nepušenja) možete poslati u županijski zavod na [email protected]
Dobro mentalno zdravlje mnogo je više od neprisutnosti psihičkih bolesti i teškoća, a uključuje brojne pozitivne karakteristike, kao što su: osjećaj zadovoljstva, želja za životom, smijeh i zabava, sposobnost suočavanja sa stresom i oporavljanja nakon teškoća, osjećaj smisla i svrhe, kako u aktivnostima, tako i u odnosima s drugim ljudima, fleksibilnost u učenju novih stvari i prilagodbi na promjene, ravnoteža posla i zabave, odmora i aktivnosti, visoko samopouzdanje. Upravo zbog pozitivnih značajki mentalnog i emocionalnog zdravlja, osobe mogu voditi ispunjen život i uživati u njemu.
– To ne znači da emocionalno i mentalno zdrave osobe nikad ne proživljavaju teške trenutke ili ne osjećaju emocionalne probleme. Promjene, razočaranja, gubitci, itd. sastavni su i normalni dio života svake osobe, a sa sobom neizbježno nose osjećaj tuge i tjeskobe, stres i napetost. Prednost je emocionalno zdravih ljudi što se i nakon teškoća, trauma i stresova ponovno oporave. Takve osobe imaju razvijene ili usvojene načine suočavanja sa zahtjevnim situacijama i zadržavaju pozitivan pogled na situaciju. Ostaju fokusirane, fleksibilne i kreativne, kako u teškim vremenima, tako i u dobrim. Kada se dogode loše stvari brzo se oporavljaju i nastavljaju dalje. Nažalost, previše ljudi uzima svoje mentalno i emocionalno zdravlje “zdravo za gotovo” te se njime bave tek kada se pojave problemi. Kao što je potrebno ulaganje vremena i truda u poboljšanje i održavanje fizičkog zdravlja, tako se potrebno brinuti i o mentalnom zdravlju, poziva psihologinja Manestar.
FOTO Jonas Leupe