Kad sutra tristotinjak djece uđe u hol škole, na fotografijama će vidjeti svoje djedove, svoje stričeve, susjede…
SENJ “Tragom Oluje”, naziv je izložbe fotografija otvorene u holu OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića u Senju. Autor fotografija je Ante Španić, koji se ovim fotografijama prvi put predstavio u Otočcu u kolovozu ove godine. Fotografije su dio dokumentarnog materijala s ličkog bojišta tijekom Domovinskog rata, većinom pripadnike 133. Domobranske pukovnije odnosno Senjske bojne.
– Izložba je krenula od grada Otočca, Senja, a trebala bi ići i dalje i do Novog Vinodolskog. Ugledala je svjetlo dana da ovoj našoj dječici ipak pokažemo gdje smo bili, što smo radili i da nismo uzalud i ginuli, rekao je Španić te zahvalio gradonačelniku Otočca i njegovim suradnicima na doprinosu u realizaciji izložbe.
A što se tiče ideje o izložbi, Španić je kazao:
– Pukovnik Davor Peitl došao je do mene, po nekoliko fotografija, jer piše knjigu o našoj bojnoj. Kad je vidio fundus slika koji ja imam, oduševljeno je izjavio kako izložbu treba napraviti što prije i to smo realizirali u roku desetak dana, kaže Španić.
Izložbu je otvorio pukovnik Davor Peitl, zapovjednik 133. Domobranske pukovnije.
– Otočac je jedan od prvih gradova u Lici koji je direktno napadnut. Prve granate su ispaljene na grad 19. srpnja i počela su prva razaranja. Otočac je u ono vrijeme branilo stotinjak dragovoljaca. Išli su lovačkim puškama na tenk i onaj tko je mogao dobiti lovačku pušku bio je presretan. Srce je branilo grad. U to vrijeme u Otočcu se nije branio samo Otočac. Tamo se branio i Senj. Zamislite što bi bilo da je neprijatelj, četnici, došli na Vratnik, s tim silnim topovima i tenkovima, rekao je pukovnik Peitl dodajući kako se veliki napad na Otočac dogodio 24. kolovoza 1991. godine, kada je uništena Crkva sv. Trojstva. Tražena je pomoć od Senja.
– Vlast tadašnje općine Senj je shvatila u kakvoj smrtnoj zamci se nalazilo pučanstvo Otočca, Gacke doline i brinjskog kraja i poslali su nam 110 novih automatskih pušaka s pripadajućim streljivom. Nakon 24. kolovoza osjetno se ojačala obrana i tada smo mogli naoružati još dragovoljaca. Osvajanjem vojarne u Otočcu zarobljavamo određene količine i teškog naoružanja i onda vraćamo 110 pušaka i dajemo našim Senjanima u zahvalu još i težeg naoružanja. Nakon toga dolaze i prvi dragovoljci s područja Senja u vidu voda koji se zvao Meduza na čelu s Milom Prpićem Meduzom koji su dali nemjerljiv doprinos u tom početku, rujnu i listopadu, gdje su prve žrtve pale iz tog voda oslobađajući rubne dijelove Grada Otočca. Iza toga kreće ustrojavanje brigade koja sa sobom nosi oslobađanje određenih teritorija. Potom smo imali prvu oslobodilačku akciju u kojoj su sudjelovali i Senjani, i to ne samo vojnici, nego i policija na prostoru Brloške doline kodnog naziva Medvid. Uslijedile su daljnje akcije. Prvo neuspjelo oslobađanje Drenovog Klanca, pa drugi put dolaskom 111. brigade i Senjana opet u Drenov Klanac. Tamo opet padaju određene žrtve, a onda smo dočekali potpisivanje Sarajevskog mira početkom siječnja 92. godine i smanjila se tenzija napada na Otočac, koji su dolaskom UNPROFOR-a bili sve rjeđi. Nakon toga brigada dobiva zadaću, u kojoj opet sudjeluju pripadnici 133. brigade podrijetlom iz Senja, u operaciji Maslenica.
Od 1. veljače 1993. zaključno sa srpnjem 1993. godine neprestano smo bili gore, zajedno s Tigrovima i našim pokojnim vitezom Damirom Tomljanovićem Gavranom, koji nam je tamo i zapovijedao, koji nas je vodio. I onda smo stvorili uvjete za veličanstvenu vojno – redarstvenu operaciju Oluja, opisao je ratna događanja pukovnik Peitl i poručio kako su ta zbivanja opisana i u njegovoj prvoj knjizi “Na prvoj crti protiv smrti” te najavio svoju drugu knjigu, monografiju 133. brigade
Pripremu i obradu odradili su učenici Povijesne grupe senjske osnovne škole, koja već godinama istražuje razdoblje Domovinskog rata, a posebno Senjane u ratu.
– Ovo nam je prilika da se malo detaljnije pozabavimo vojno-redarstvenom operacijom Oluja. Izložili smo samu operaciju, a onda nas je s događajima u srpnju i kolovozu 1995. vezanima za Senjsku bojnu detaljno upoznao Mladen Prpić, zamjenik zapovjednika, rekle su voditeljice programa otvaranja izložbe, članice Povijesne grupe Ela Samaržija i Sara Devčić.
– Ovdje smo svjedoci fotografija koje su nastale nešto prije Oluje, u Kutarevu i Zalužnici, a kasnije isključivo u centru Zalužnice. Ove fotografije su ukradeni dio povijesti i zadržale su na trenutak sjećanje na sva lica koja vi poznajete, odnosno vaše sugrađane, vaše djedove, možda ponekog i oca. Natporučnik Ante Španić je u to vrijeme svojim fotografskim aparatom uspio otrgnuti zaboravu sve te događaje. Sama tematika je Oluja. U njoj je Senjska bojna, kao druga bojna 133. Domobranske pukovnije imala zadaću osloboditi teritorij sela Založnice na zahvatu komunikacije Otočac – Zalužnica – Vrhovine. U toj akciji pored Senjana, sudjelovali su i pripadnici druge bojne s područja Novog Vinodolskog, Crikvenice, Grižana, Bribira, Brinja, Otočca i Gacke doline. Svi su oni činili Drugu Senjsku bojnu, rekao je zamjenik zapovjednika Mladen Prpić.
Izložbu je moguće razgledati radnim danom do 22. listopada od 16 do 18 sati
Zadnji sastanak uoči Oluje održan je u selu Sinac. Mi zapovjednici održali smo zadnji motivirajući govor, a sve ostalo je povijest. Već u prvim trenucima Senjani su doživjeli prve poginule i prve ranjene. I pod tim pritiskom moralo se krenuti dalje u ostvarivanje zadataka. Nakon dolaska u Zalužnicu u jednoj frontalnoj borbi Senjani su imali još poginulih. Senjska bojna nakon provedene akcije je bila povučena na drugi borbeni raspored… Senjani dolaze s jednom satnijom u Senj, a Senjani, roditelji, djeca i ostali svečano su ih dočekali na igralištu Nehaja, rekao je Prpić i dodao:
– Na žalost, u frontalnoj borbi u selu Založnica poginuli su Senjani, Novljani i Otočani. Senjani: Neven Šarenić Balde, Donko Barbijani, Domagoj Domo Rukavina, Robert Barbić Beli, Darko Margeta Zele, Tomo Biondić, Milan Katalinić Fiki, Milan Vukelić Mika. S područja Novog Vinodolskog, Crikvenice i Bribira Teo Martinčić, Boris Malinarić, Niko Jerković, Alen Kapelari i Antun Mataija. Iz treće satnije koju su sačinjavali Otočani, Brinjaci i pripadnici iz Gacke doline pali su: Josip Vuković, Dragan Tomljanović, Željko Sekula i Zdravko Vranić, zaključio je Prpić.
– Djeca u ovoj školi uče i o Domovinskom ratu. Dosad su uglavnom učili iz priča. Međutim, kad sutra tristotinjak djece uđe u hol naše zgrade i pogleda iste te fotografije, onda će na njima vidjeti svoje djedove, svoje stričeve, susjede. Ja sam tu vidjela i očeve nekih naših učenika koji su tad bili vrlo, vrlo mladi. Dakle, djeca će se vrlo zorno uvjeriti što se to događalo u Oluji, tko je obranio Senj i domovinu, rekla je ravnateljica Rosanda Bilović.
– Početkom kolovoza Ante Španić me pozvao na izložbu u Otočac jer zna da istražujem razdoblje Domovinskog rata. Pogledala sam izložbu i shvatila da većinu ljudi prepoznajem iako u to vrijeme nisam živjela ovdje. Odlučila sam da bi bilo lijepo da ta izložba dođe i u Senj i da građani Senja mogu pogledati fotografije i naći svoje najbliže na njima, rekla je prof. Andrea Kartelo Nekić, voditeljica Povijesne grupe.
