Uredba ne prepoznaje nove mogućnosti i djelatnosti koje se mogu odvijati na pomorskom dobru te određuje fiksne naknade za pojedine djelatnosti koje su u odnosu na današnje prilike obezvrijeđene, mogla se čuti primjedba na susretu na Rabu
RAB Drugi susret župana s gradonačelnicima i općinskim načelnicima s područja Primorsko-goranske županije održan je na Rabu. Tijekom dva dana razgovaralo se o županijskom linijskom prijevozu putnika u cestovnom prijevozu, projektu Centra za obuku operativnih snaga civilne zaštite Primorsko-goranske županije te stanju na pomorskom dobru.
Župan Zlatko Komadina rekao je kako je ovakav tip događaja na kojem o zajedničkim temama razgovaraju regionalna i lokalna samouprava, rijetkost u Hrvatskoj. Istaknuo je također veliki županijski investicijski ciklus na otoku Rabu.
– Na Rabu smo održali tradicionalni susret lokalne i regionalne samouprave, jedan od rijetkih u Hrvatskoj, na kojem razmjenjujemo iskustva i razgovaramo o otvorenim pitanjima. Razmotrili smo teme kao što su linijski prijevoz, Centar za obuku operativnih snaga civilne zaštite PGŽ te stanje na pomorskom dobru, rekao je župan.
Župan se osvrnuo i na vremena u kojima se nalazimo.
– Korona je još uvijek aktualna, a svjedoci smo rata u Ukrajini i inflacije. Svi ćemo iduće godine imati veće proračune koji će vrijediti manje, rekao je pa upoznao sve prisutne s djelatnošću Primorsko-goranske županije, njezinih ustanova i trgovačkih društava, a za kraj izrazio nadu da će mnogi županijski projekti doprinijeti ostanku ljudi na otocima.
O uspostavi županijskog linijskog prijevoza putnika u cestovnom prijevozu na području PGŽ-a govorili su Nada Milošević, pročelnica UO za pomorsko dobro, promet i veze te Sergije Babić, iz tvrtke INTEA d.o.o. Rijeka. Pročelnica je navela da je PGŽ teritorijalno specifična, a svi građani moraju imati zadovoljavajući standard. Kako je prezentirano, provedene su tri studije županijskog linijskog prijevoza. Studijom mreže linija napravljena je analiza postojećeg stanja i sustava dozvola dok je druga studija razmatrala optimalnu mrežu linija primjenjivu na područje PGŽ-a koja pokriva potrebe korisnika, zaposlenika, srednjoškolski prijevoz te turističke svrhe. Treća studija odnosi se na organizaciju prijevoza i sufinanciranja od strane država i JLS-ova s obzirom se županijski linijski prijevoz putnika deklarira kao neprofitabilna aktivnost. Kako se moglo čuti u raspravi, sve manje ljudi koristi autobuse dok je prijevoz sve skuplji i zahtjeva sve veće subvencije. Navedeno je da država nije osigurala županijama, gradovima i općinama dovoljna sredstva što dovodi u pitanje broj linija, ali i njihov intenzitet.
Drugi dan susreta započeo je informiranjem o aktualnom stanju na pomorskom dobru. Resorna pročelnica Nada Milošević sudionike je obavijestila o stanju provedbe i upisa granica pomorskog dobra što je preduvjet za sustav koncesioniranja i županijskih lučkih uprava. Kako je navela, u Primorsko-goranskoj županiji utvrđeno je preko 500 kilometara obale i izdano 112 aktivnih koncesija koje uprihođuju 26 milijuna kuna prihoda. Navedeni iznos trećinski se raspoređuje državi, Primorsko-goranskoj županiji i jedinici lokalne samouprave, a najveći dio prihoda PGŽ-a namijenjen je sustavu osam županijskih lučkih uprava. Pročelnica je naglasila kako postoji izražena potreba za novim vezovima te donošenjem prostornih planova nižeg ranga koji bi omogućili daljnja ulaganja. U raspravi koja je uslijedila, načelnici i gradonačelnici istaknuli su problem dodjele koncesijskih odobrenje koje se vrši prema uredbi iz 2004. godine. Kako je rečeno, uredba ne prepoznaje nove mogućnosti i djelatnosti koje se mogu odvijati na pomorskom dobru te određuje fiksne naknade za pojedine djelatnosti koje su u odnosu na današnje prilike obezvrijeđene. Poseban problem je što se odobrenja dodjeljuju na zahtjev, a što znači, kako je pojasnila pročelnica, tko je prvi u vremenu, jači je u pravu.