Vijećnik Petković želi čuti konkretne planove zaštita zdravlja Bakrana, a gradonačelnik Klarić upozorava na opasnost dosipavanja terminala na Škrljevu
BAKAR Na aktualnom satu gradskog vijeća Bakra vijećnik Boris Petković (HDZ) osvrnuo se na problem terminala za rasuti teret u Bakru odnosno na ignoriranje Bakrana i nebrige za zdravlje Bakrana od strane Luke Rijeka kao vlasnika terminala. Petkovića je zasmetalo što nakon medijske reakcije gradonačelnika Bakra Tomislava Klarića na ugrožavanje zdravlja Bakrana, ali i samih lučkih radnika, odgovorni u Luci skreću s teme i skrivaju stvarni problem.
Stajalište odgovornih Luke Rijeka kod mene izaziva ljutnju i razočaranje. Kad se ukaže na zagađenje koje uzrokuje bakarski terminal, rukovoditelji Luke odgovaraju da je u luci zaposleno 700 ljudi, da od Luke žive njihove obitelji, agencije i špediteri. Tko uopće spominje obitelji, agencije i špeditere koji žive od luke. Kakve to veze ima s problemima bakarskog terminala. Spominjanje radnih mjesta je obično odvlačenje pažnje s problema. Na ekološkom planu se nije učinila ništa, ili u najmanju ruku ništa što bi građani Bakra doživjeli kao pomak u problemima koje izaziva terminal, upozorava Petković i nastavlja.
Čestitamo Luci na povećanju prometa. Povećanje prometa je išlo preko leđa Bakrana, preko leđa njihova zdravlja. Iz ureda Luke Rijeka, u obnovljenoj zgradi, lijepo izgleda pogled na jahte. Nama u Bakru to izgleda ponešto drugačije. Crno, prašina, lebdeće čestice, zagađenje mora. Kada ćemo iz Rijeke čuti nešto o zaštiti zdravlja ljudi i radnika u bakarskoj luci? Kada ćemo nešto čuti o zaštiti mora, o konkretnim planovima i rokovima realizacije, pita se vijećnik Petković.
Gradonačelnik Bakra Klarić slaže se s razmišljanjem bakarskog vijećnika.
– Iz reakcija Luke Rijeka se stiče dojam da je Grad Bakar protiv poslovanja Luke. Upravo suprotno. Grad Bakar uvijek i oduvijek podržava gospodarstvo na svom području, no ne može dozvoliti bezakonje, a Luka Rijeka se na takav način ponaša na području bazena Bakar i terminala Škrljevo.
Tako je Luka na terminalu Škrljevo bez lokacijske dozvole, bez građevinske dozvole, bez pripreme terena preko drveća, raslinja i raznih konstrukcija, što je sve dokumentirano fotografijama, kao i van granice obuhvata građevinskog područja nasipala desetine tisuća kubika raznovrsnog materijala. Sve bez armirano betonskih temelja i potpornih zidova, kao i bez prethodnih studija utjecaja na okoliš i bez suglasnosti i Uporabne dozvole, proširila terminal na koji već i u fazi izgradnje skladišti kontejnere i drugu robu, što je sve vidljivo na snimkama iz zraka.
U više navrata obilne kiše uzrokovale su klizišta tako nasipanog materijala i ugrozile obiteljske kuće u naselju Tijani, bilo je i pojava da se kontejner s tako izgrađenog platoa survao niz nasip prema kućama.
Komunalni odjel Grada Bakra u više je navrata reagirao prijavama. Prijavu je nadležnim institucijama i na znanje Općinskom državnom odvjetništvu Rijeka uputila i Industrijska zona Bakar. Obavljen je i obavijesni razgovor s djelatnicima MUP-a, o čemu u fazi istrage ne možemo govoriti, ističe bakarski gradonačelnik.
Gradonačelnik Klarić objašnjava da je prije podnošenja prijava u osobnom kontaktu s direktorom Luke molio da se zaustave bespravni radovi na terminalu Škrljevo i da se poduzmu mjere za sprječavanje onečišćenja Bakarskog zaljeva. Riječi direktora Luke su bile: “Nema druge, već mi je svega dosta. Idem ja, ali problem se time bojim se neće riješiti, dodaje gradonačelnik Klarić.
Radovi na sanaciji, iako nismo vidjeli projekt sanacije, započeli su tek 24. veljače i to svega nekoliko dana nakon obraćanja Grada Bakra medijima. Luka je mještanima Tijana dala broj police kod Allianz osiguranja, čime je i priznala da je svojim radnjama prouzročila štetu građanima, ističe bakarski gradonačelnik.
– Zapravo je pravo pitanje, za Luku, mještane i institucije, tko će odgovarati ukoliko dođe do ljudskih žrtava zbog urušavanja nasipa, kontejnera ili druge robe na obiteljske kuće i imovinu. Tim više, što prema našim informacijama Luka planira na Škrljevo prebaciti i sav metalni otpad takozvani Skreb. Pitanje je da li se pod takvom prijetnjom može mirno spavati, bez obzira na sve police osiguranje. Ovo pitanje neka si postave i svi koji zagovaraju ovakvo postupanje, zaključio je Klarić.