Nakon potresa u veljači na Krku, vraćena je seizmološka postaja u Grižane koje se nalaze na liniji “sklonoj” potresima od Ilirske Bistrice, preko Rijeke i Vinodola do Senja
RIJEKA Zašto tlo podrhtava? Kako i gdje nastaju potresi? Kako ih proučavamo i što možemo, a što ne možemo znati? Jesu li potresi opasni? Kako u priči s potresima stoji Hrvatska, a kako Hrvatsko primorje? Odgovore na niz pitanja ponudila je Iva Dasović, geofizičarka – seizmologinja i znanstvenica s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predavanje “O potresima i druge priče” o aktualnoj temi održalo se u trsatskom ogranku Gradske knjižnice Rijeka (American Corner Rijeka).
Potresi se najčešće događaju na dubinama 5 do 15 kilometara, gdje ne možemo poslati instrumente. Učiti o potresima možemo samo prateći zapise potresa na površini. Potresi se mogu dogoditi bilo gdje, ali jaki potresi događaju se na rubovima ploča. Rijetko se sva akumulirana energija oslobodi u jednom potresu. Iza svakog jakog potresa u pravilu slijedi niz slabijih potresa, a ponekad slabi potresi prethode velikom. Tako se, primjerice, kod potresa u Petrinji nije moglo znati slijedi li jači potres. Možete li vjerovati da se u Petrinji dogodilo 9.350 potresa u tri mjeseca, od 28. prosinca 2020. do 29. ožujka 2021. godine? Još uvijek ima potresa oko Petrinje, ali daleko manje. U prosjeku se u Hrvatskoj zabilježi 11 do 12 tisuća potresa. Preklani je zabilježeno čak 25.500 potresa. Naravno, čovjek ne osjeti sve potrese. U prosječnoj godini prijavi se 40 do 50 potresa. Ako se bojite potresa Lika je dobar izbor jer je mirna od potresa. No, najmirnija je po pitanju potresa Istra. Jug Hrvatske može doživjeti jače potrese od sjevera. Procjene su da jug odnosno dubrovačko područje može zadesiti potres maksimalno 7 do 7,5 dok Sjeverni Jadran može maksimalno zahvatiti potres 6 do 6,5 stupnjeva po Richteru. Ne smijemo smetnuti s uma činjenicu da je Hrvatsko primorje na liniji podložnoj potresima koja se proteže od Ilirske Bistrice, preko Rijeke i Vinodola do Senja.
U prosjeku se u Hrvatskoj zabilježi 11 do 12 tisuća potresa. Preklani je zabilježeno čak 25.500 potresa
Inače, za lociranje potresa potrebni su zapisi s barem tri seizmološke postaje. Nakon Krčkog potresa u veljači postavljeno je 13 seizmoloških potresa na Krku i Hrvatskom primorju kako bi se pratili potresi. Jedna od tih seizmoloških postaja postavljena je u Grižanama, gdje se već nalazila pa je u jednom periodu premještena. Seizmološku postaju imale su i Krmpote. Kad spominjemo nedavni potres na Krku, treba podsjetiti da se potres skoro na istom mjestu i iste snage osjetio 2003. godine.
Tsunami vežemo uz oceane, ali imali smo ga u Riječkom zaljevu, nakon potresa u Omišlju 1838. godine. Potres se osjetio u Bakru i Kraljevici, gdje je srušeno nekoliko dimnjaka. U Bakru se srušio crkveni toranj i oštetio nekoliko kuća. Pamti se i potres kod Bakra 1750. godine, kada je srušena župna crkva sv. Andrije Apostola. Štete je bilo i u Grižanama. Od 1850. godine u Hrvatskoj je zabilježeno sedam jakih potresa. Potres u Grižanama 12. ožujka 1916. godine, snage 5,8 po Richteru, peti je na ljestvici.
Potres koji može nanijeti štetu putuje kroz zemljinu koru brzinom od 3,5 kilometra u sekundi. Dakle, od Rijeke do Senja stiže za manje od 10 sekundi. Ipak, ima vremena za reakciju jer se potres osjeti i čuje, a tada treba brzo reagirati. Na primjer, skloniti se ispod stola ako vas potres zatekne u stanu. Potres se ne može predvidjeti, ali se kvalitetnom gradnjom, osviještenošću stanovništva i dobrom reakcijom hitnih službi može smanjiti rizik od posljedica.
Najjači potresi u Hrvatskoj od 1850. godine
- 1942. Imotski 6,2
- 1962. Makarska 6
- 1880. Zagreb 6,2
- 1996. Ston 6
- 2003. Jabuka 5,9
- 1916. Grižane 5,8
- 1964. Dilj gora 5,7