Nije običaj posvećivati broj revije nekom gradu, osim jednom Rijeci, kada je trebala postati prijestolnica kulture, no Senj je to zaslužio, smatra uredništvo
SENJ Treći broj Hrvatske revije iz 2022. godine, posvećen Senju, predstavila je Matica hrvatska u Pučkom otvorenom učilištu M. C. Nehajeva. O Hrvatskoj reviji govorili su glavna urednica Mirjana Polić Bobić, jedan od urednika, povjesničar Tomislav Galović (ujedno i pročelnik Odjela za povijest MH) te suradnica Helena Knifić Schaps, Senjkinja, kako je u svom obraćanju istaknuo Mislav Bilović, savjetnik za kulturu i društvene djelatnosti u Gradu Senju i predsjednik Ogranka Matice hrvatske Senj, dodajući kako su prve kontakte ostvarili s tajnikom Mihovilom Antićem.
– Senj se u Hrvatskoj reviji i inače Matici hrvatskoj da lako prepoznati zbog vrijednosti koje ima, a to su kultura, povijest, tradicija, to je ono što baštini Matica Hrvatska. Međutim, tematski broj poput ovoga ipak treba zaslužiti, ne mogu to svi gradovi, hvala vam što ste prepoznali grad Senj, kazao je Bilović.
– Hrvatska revija je časopis Matice Hrvatske od 1928. godine. Izlazila je neprekinuto u MH do 1945. godine. Onda je to prestalo, kao i aktivnost MH i tolike druge stvari, i onda su je opet počeli izdavati, objavljivati i uređivati u Buenos Airesu naši eminentni intelektualci među našom emigracijom. U prvome redu tu bih spomenula Vinka Nikolića, koji ju je neprekinuto do 1991. uređivao u inozemstvu, a onda još do 1997., dok nije preminuo pod okriljem Matice Hrvatske, kad se vratila 1991. godine, kazala je glavna urednica revije Mirjana Polić Bobić, koja je odala priznanje svojim prethodnicima gospodinu Nikoliću, pjesniku Borisu Maruna i geografu Mladenu Klemenčiću.
Revija izlazi četiri puta godišnje, nekada je izlazila češće. Kroz 95 godina mijenjala je svoj profil i svoju uređivačku politiku., jer su mijenjala vremena i okolnosti u kojima je izlazila. Počela je pretežno kao časopis za književnost, ali i za likovne umjetnosti. U izbjeglištvu je nastavila pokrivati taj aspekt, ali bila je i u značajnoj mjeri orijentirana prema političkim temama. Glavna urednica je istaknula je kako nemaju običaj posvećivati broj revije nekom gradu, osim jednom Rijeci, kada je trebala postati prijestolnica kulture. No, Senj je to zaslužio, kako rekoše predavači.
U ovom broju Hrvatske revije prof. Miroslav Glavičić je pisao o značenju topografije i spomenicima antičke Senie, prof. Borislav Grgin o Senju u srednjem vijeku, Tomislav Galović “Kontura hrvatsko- glagoljaške baštine u srednjem vijeku”, prof. Blaženka Ljubović, ravnateljica senjskog muzeja napisala je “Arheološka istraživanja u gradu Senju” i”Gradski muzej od osnutka do danas”, članak Helene Knifić Schaps je “Urbani razvoj Senja i kulturna dobra kao zamašnjak razvoja”, prof. Enver Ljubović “Heraldička baština grada Senja”, Mirjana Matijević Sokol prikazuje časopis “Senjski zbornik”, glavna urednica Mirjana Polić Bobić “Senjski uskoci i španjolska politika na Jadranu početkom 17. stoljeća”, Filip Galović pisao je o govoru grada Senja, Ivan Rogić Nehajev o obrisima senjskog gradskog identiteta, a Željko Holjevac o senjskim žrtvama.
Izlaganja gostiju iz Zagreba, uz zainteresirane posjetitelje iz Senja i izvan njega, pratili su i gradonačelnik Jurica Tomljanović te župnik dr. Richard Pavlić. U glazbenom dijelu nastupili su učenici glazbenog odjela OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića Senj.