Nacionalni park proslavio je 20. rođendan, a posjetitelji su otkrili što ih najviše privlači unutar područja parka. Posjetitelje fascinira i područje Alana, Mirovo…
Senj – „Mi smo najmlađi park u Hrvatskoj, sad ulazimo u neke zrelije godine, naše tinejdžersko doba je završilo, no iako jesmo najmlađi moram priznati da imamo i neke rezultate iza sebe. Spomenut ćemo samo neke od njih jer nam nije namjera veličati ustanovu nego staviti naglasak na osnovnu zadaću ustanove, a to je prije svega zaštita prirode, edukacija i popularizacija znanstvenog, stručnog i istraživačkog rada“, rekla je uvodno ravnateljica Javne ustanove Nacionalni park Sjeverni Velebit Irena Glavičić Sertić prigodom proslave 20. godišnjice djelovanja ustanove upriličenog na tvrđavi Nehaj.
Zahvalila je svim bivšim i sadašnjim djelatnicima koji su svojim stručnim radom i vođenjem usmjeravali ustanovu u dobrom smjeru, Gradskom muzeju Senj na pomoći u organizaciji te svim prezenterima koji su sudjelovali u obilježavanju važne obljetnice.
Prezentacijom putem ankete preko društvenih mreža htjeli su doznati što posjetitelji misle o Sjevernom Velebitu, na što ih asocira i koje su poruke djelatnici parka uspješno ili manje uspješno prenijeli u komunikaciji s njima, o čemu je govorila stručna suradnica za promidžbu parka Dina Abramović Tomljanović. Iz odgovora na pitanje “Kada čujem Sjeverni Velebit pomislim na…?”, saznalo se kako je top destinacija u Parku, prije svega, Zavižan s pogledom na more i otoke. Slijedi Premužićeva staza, remek djelo graditeljstva uklopljeno u prirodu kao da je tamo moralo biti, a posjetitelje fascinira i područje Alana, Mirovo…
“Velebit ne može dosaditi, raznolik je i osebujan. Kad si gore osjećaš se sretnije, a istovremeno maleno pred tim bogatstvom prirodne ljepote“, zaključila je Dina Abramović Tomljanović.
Nacionalni park Sjeverni Velebit za rođendan je dobio i iznimnu publikaciju pod nazivom “Biljni svijet Premužićeve staze” čiji su autori Marko Randić, Dario Kremer i Ana Brkljačić, a uz financijsku potporu Ministarstva zaštite okoliša i energetske učinkovitosti zajednički su ju izdale ustanove Nacionalni park Sjeverni Velebit i Park prirode Velebit. Kako je istaknuto, na knjizi se radilo šest godina, a donosi biljni svijet koji raste uz 57 kilometara dugu Premužićevu stazu. Biljke su snimane u svim vegetacijskim fazama kako bi se mogle prepoznati u bilo kojoj razvojnoj fazi. Knjiga je namijenjena širokoj javnosti koja ne zna puno o biljnim vrstama, a radi lakšeg snalaženja njenih korisnika koncipirana je prema boji cvijeta pojedine biljke.
„U knjizi su obrađene 663 vrste biljaka, a donosi i neke nove biljne vrste koje će se vjerujemo dalje istraživati“, rekla je među ostalim biologinja Ana Brkljačić.
Na skupu je bilo riječi i o temi “Potkornjaci – osobiti razarači, uzgajivači smrekovih šuma Sjevernog Velebita“, a prezentirao ju je redoviti profesor Šumarskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Boris Hrašovec. Odgovor na pitanje kako potkornjaka dugoročno spriječiti leži u nizu mjera koje idu k povratku nekih oblika šumarske prakse, kao što su koranje odnosno bijeljenje četinjača u redovitim sječama, primjena zaštitnih kemijskih, mehaničkih i biotehničkih metoda zaštite i monitoring.
Dvodnevno obilježavanje rođendana najmlađeg nacionalnog parka u Hrvatskoj zaključeno je šetnjom zaposlenika Parka i građana Premužićevom stazom na dionici od Zavižana do Alana.