Kada se podsjećamo povijesti treba znati da nam je kroz veći dio tih vremena netko drugi diktirao i određivao kako ćemo živjeti, nikada takva politička uređenja nisu bila po mjeri hrvatskog čovjeka, istaknuo je Gradonačelnik Grada Gospića Karlo Starčević
BRUŠANE U Brušanima i na Jadovnom danas je uz nekoliko događaja obilježena 91. obljetnica Velebitskog ustanka, prve pobune hrvatskih domoljuba protiv tadašnje kiraljevske hegemonije beogradskog dvora. Počast ovome događaju najprije je održana okupljanjem i komemoracijom kod spomen-ploče postavljene na mjestu nekadašnje žandarske postaje u Brušanima koju su ustanici napali noću 6. na 7. rujna 1932. godine.
Na ovoj komemoraciji sudjelovali su danas predstavnici Ličko-senjske županije, Grada Gospića, predstavnici Udruga proisteklih iz Domovinskog rata, UHDDR-a iz Rijeke, Udruga Hrvatski domobran iz Zadra, brojni građani pristigli iz Rijeke, Zagreba, Zadra i Gospića. Nakon molitve koju je predvodio mons. Tomislav Šporčić nazočnima se obratio predsjednik Udruge Hrvatski domobran Miljenko Kardum. Gradonačelnik Grada Gospića Karlo Starčević definirao je važnost Velebitskog ustanka i njegove povijesne posljedice za hrvatsku povijest.
–Hvala svima koji i nakon 91 godine od ovoga događaja dolaze u Brušane i na Jadovno, sjećajući se te snage i entuzijazma koji su nam konačno podarili hrvatsku državu. U ono vrijeme su hrvatski ustanici rekli odlučno „ne“ velikosrpskoj diktaturi i teroru koji se planski provodio nad našim hrvatskim narodom. Kada se podsjećamo povijesti treba znati da nam je kroz veći dio tih vremena netko drugi diktirao i određivao kako ćemo živjeti. Nikada takva politička uređenja nisu bila po mjeri hrvatskog čovjeka.
Na ovim prostorima kod Brušana, u Gospiću i Lici se prolilo toliko krvi da je Velebitski ustanak dao na razmišljanje i Engleskom parlamentu da se ovdje nešto događa. Ovdje je stvoren embrio, začetak hrvatske države jer da nije bilo Brušana pitanje je da li bi bilo i ustanka 1991. godine i stvaranja hrvatske države. Da nije bilo Brušana pitanje je dali bi se imao tko boriti 1991. godine i bili bila stvorena današnja moderna Republika Hrvatska, rekao je gradonačelnik Grada Gospića.
U ime Ličko-senjske županije o važnosti ovoga događaja govorio je župan Ernest Petry.
–Ponosno stojim i danas na ovome mjestu gdje se prije 25 godina otkrivala ova spomen-ploča. Postavljanje ove ploče tada je inicirala Hrvatska demokratska zajednica iz Gospića, Rizvanuše i Brušana. Tada su se neki vozači kretali ovom cestom iz smjera Karlobaga prema Gospiću i prosvjedovali što smo se ovdje zadržali oko pola sata. Ova spomen-ploča postavljena je zahvaljujući inicijativi moga pokojnog oca Miroslava, tada saborskog zastupnika. Kao ličko-senjski župan ponosan sam na svaki događaj i trenutak naše povijesti, na svoje didove. Danas sam čuo podatak kako su neki među nama bili 25 godina u izgnanstvu. Nažalost, bilo je nas koji smo imali i po 45 godina svoje didove u inozemstvu, zatim 11 poginulih nakon II. svjetskog rata s majčine i očeve strane. To spominjem zato što uvijek poštivam povijest i uvijek ću je poštivati.
Gledajući okosnicu Domovinskog rata gdje smo obranili naš teritorij, za dva dana ćemo s ponosom obilježiti 30. obljetnicu plemenite i osloboditeljske vojno-redarstvene operacije „Medački džep“ u kojoj je sudjelovalo 25 postrojbi iz svih dijelova Hrvatske. S okosnicom 9. gardijske brigade, Diverzantsko-izviđačke postrojbe, zatim Vojne policije i još 19 specijalnih postrojbi iz svih dijelova Hrvatske. Kao domoljub i Hrvat s ponosom ističem kako ove godine obilježavamo 200. obljetnicu rođenja našeg Oca Domovine dr. Ante Starčevića.
Tako s ogromnim ponosom ističem današnju komemoraciju kao najistaknutiji i prvi korak u borbi protiv veliko-srpskog hegemonizma u Kraljevini Jugoslaviji. Isto tako štujem svaku žrtvu Domovinskog rata, sve poginule i nestale kojima niti danas ne znamo za zadnje počivalište. Ove subote također obilježavamo Dan hrvatskih mučenika u Udbini i 530 godina od tragične Krbavste bitke hrvatske vojske protiv Turaka, zaključio je župan Ernest Petry.
Nazočni su se potom uputili u zaseok Krč gdje je sahranjena prva žrtva Velebitskog ustanka, Stjepan Devčić iz Karlobaga. Njega su nekoliko dana nakon ustanka prilikom pretrage Velebita opkolili žandari pa se Devčić usmrtio bombom kako im ne bi živ pao u ruke. Na njegovom grobu govorio je Mile Biondić, predsjednik UHDDR-a Rijeka.
Nakon govora Mile Biondića ipak su se nazočni uputili na spomen križ iako nije bilo predviđeno u protokolu.
U zadnjem dijelu današnje komemoracije u vjeronaučnoj dvorani župe Svetog Martina u Brušanima održan je Okrugli stol pod naslovom „Po(r)uke Velebitskog ustanka“ čiji je moderator bio prof.dr.sc. Ante Bežen, uz znanstvenike dr. Zlatka Begonju, dr. sc. Ivana Brlića, i dr. Stipu Kutlešu.
