Motociklisti su uglavnom dobro upućeni kako se pravilno skida kaciga stradalom kolegi, ali laici često nemaju znanja kako pravilno skinuti kacigu, bez rizika od ozljede vratne kralježnice, upozorava liječnica hitne Slađana Srdoč
U seriji od osam tekstova pod nazivom “Najljepša i najopasnija – stradavanja motociklista na Jadranskoj magistrali” portal Tunera.info posvećuje se motociklistima na Jadranskoj magistrali, cesti na kojoj je užitak voziti na dva kotača, ali i cesti koja nosi opasnosti. U četvrtom tekstu naša sugovornica je liječnica hitne pomoći Slađane Srdoč iza koje je 30-godišnje iskustvo u hitnoj pomoći odnosno Zavodu za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije. U ta tri desetljeća dr. Srdoč svjedočila je brojnim prometnim nesrećama. Na žalost, i brojnim stradavanjima motociklista.
– Motocikli sigurno nude jedinstven osjećaj vožnje, pun adrenalina, ali isto tako znamo da su motociklisti izrazito ranjiva skupina u prometu. Svaki poziv o ozlijeđenom motociklistu uzimamo vrlo ozbiljno. Uvijek smo spremni da ćemo se suočiti s teškim ozljedama, ponekad nespojivih sa životom. Ozljede glave, otvoreni ili zatvoreni prijelomi kostiju, ozljede zglobova ili ligamenata ili bilo koje druge ozljede mogu nastati čak i prilikom najbezazlenijih padova. Pri maloj brzini može doći do teških ozljeda. Jedan nesavjesni potez motociklista ili drugih vozača, može rezultirati kobnim posljedicama.
Pri izlasku na prometne nesreće motociklista uvijek se susrećemo s istim uzrocima stradavanja. Neprilagođena i nedopuštena brzina, kretanje po površinama koje nisu namijenjene za motocikle, precjenjivanje vozačkih sposobnosti, uz istovremeno potcjenjivanje opasnosti u prometu. Često upozoravamo na nekorištenje zaštitne opreme koja je jako bitna jer je jedino što štiti motociklista od asfalta. Pravilno zategnuta kaciga, čist vizir, jakna, hlače, rukavice, čizme i ostalo mogu spasiti život ili smanjiti težinu ozljeda. Posljednjih godina zaista je primjetan napredak kod motociklista kad je riječ o opremi. Rijetko ćete sresti motociklista bez kacige, većina je dobro opremljena. Naravno, uvijek se među motociklistima nađe netko čija oprema zaista nije adekvatna.
Posebno je opasan period lijepog vremena kada se povećava broj motocikala na cestama, a razmjerno tome i broj nesreća na motociklima. Prometne gužve u gradovima su velike, broj motocikala sve veći. Nesreće se često događaju zbog neopreza, zbog slaloma između vozila. Primjetno je da za dužih putovanja ne odmaraju dovoljno, a vožnja motociklom više iscrpljuje nego vožnja automobilom, ističe dr. Srdoč.
Iskusna liječnica hitne pomoći upozorava da motociklisti često stradavaju zbog grešaka ili neopreza drugih sudionika u prometu.
– Poznato je da su motociklisti teže uočljivi na cesti i često stradavaju ne svojom krivnjom već krivnjom drugih sudionika u prometu. Mnogi sudionici prometa ih ne doživljavaju ozbiljno, oduzimaju motociklistima pravo prvenstva. Događa se da motociklisti stradavaju u “mrtvom kutu” jer ih vozači automobila nisu vidjeli.
U tri desetljeća rada na hitnoj pomoći svega se vidi.
– Svako stradavanje motociklista se ureže u pamćenje. Bez obzira što smo pri izlasku na prometnu nesreću koncentrirani na to da pomognemo unesrećenoj osobi, sva ta stradavanja ostaju negdje u nama. Posebno je teško na prometnim nesrećama gdje su motociklisti stradali ni krivi ni dužni. Sjećam se jedne prometne nesreće u Krešimirovoj ulici u kojoj je život izgubio mlad čovjek. Zaustavio se na crvenom svjetlu na semaforu i u njega se zabio automobil. Reanimirali smo ga, ali na žalost nije bilo spasa. Nedavno je smrtno stradala motociklistica u Jušićima. Odmah po pozivu nam je bilo jasno da se radi o teškoj prometnoj nesreći. U sjećanju mi je ostala teška nesreća u mjestu Kraj u kojoj je sudjelovalo više motociklista. Na ružne scene smo naišli. Dan danas se sjećam mladog motociklista koji je poginuo na Matejni na Viškovu. Ozljede su bile preteške, nismo mogli spasiti mladi život.
Inače su pozivi s mjesta nesreće vrlo bitni. Znamo da su svjedoci nesreća u šoku, ali bez obzira na šok, nužno je smireno kontaktirati hitnu pomoć kako bi u startu dobili što više podataka i bili spremni na ono što će nas dočekati na mjestu nesreće.
Dr. Srdoč upozorava na klasičnu grešku kod prometnih nesreća u kojima sudjeluju motociklisti.
– Znamo da motociklisti često voze u grupama. Kad strada motociklist, njihove kolege su uvijek spremni pomoći, ali se dogodi da nitko od njih ne pozove hitnu pomoć jer misli da je hitnu već pozvao netko drugi. Znali smo doći na nesreću i zateći pet-šest motociklista. I nitko od njih nije nazvao hitnu već netko drugi koji je svjedočio nesreći.
Liječnici i tehničari redovno pohađaju vježbe i edukacije po pitanju spašavanja motociklista.
– Posebno se inzistira na edukaciji mladih liječnika i tehničara, s naglaskom na skidanje kacige. Znamo da nepravilno skidanje kacige može uzrokovati ozljede vratne kralježnice. Kad se dogodi nesreća, motociklisti su uglavnom dobro upućeni kako se pravilno skida kaciga, ali laici često nemaju znanja kako pravilno skinuti kacigu ozlijeđenom motociklisti. Kod prometnih nesreća koje nisu kritične vodimo računa da pri intervenciji ne uništimo opremu motociklista.
Tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti