Kandidat HDZ-a za župana predstavio je program kroz šest točaka
RIJEKA Kandidat HDZ-a za primorsko-goranskog župana dr. Alen Ružić na konferenciji za medije predstavio je program unapređenja zdravstvene skrbi u županiji kroz šest točaka.
– Kao župan ću na sustavan i puno kvalitetniji način od sadašnjeg skrbiti o svim segmentima županijske nadležnosti unutar zdravstvenog sustava, a svaku od 8 zdravstvenih ustanova kojima je osnivač i kojima upravlja PGŽ voditi po načelima racionalnosti, dostupnosti i kvalitete zdravstvenih usluga. Društvena odgovornost i javnozdravstveni interesi, a ne kompeticija ega i partikularne preferencije moraju biti ključna načelo upravljanja županijskim zdravstvenim ustanovama bez alternative. Promjene ću provesti brzo i efikasno jer je to moguće, ističe dr. Ružić.
1. Rehabilitacija u PGŽ mora biti prilagođena i dostupna svojim najtežim bolesnicima
U PGŽ imamo više stotina rehabilitacijskih postelja u ustanovama kojima je upravo Županija osnivač. Međutim ove ustanove imaju neprimjereno duge liste čekanja, a prihvaćaju pacijente s kroničnim smetnjama koje traju više mjeseci ili godina, a niti jedna od njih ne prima pacijente na ranu tj. akutnu rehabilitaciju pa naši građani u vlastitom kraju ne mogu ostvariti ovaj mnogima presudan vid liječenja. U pravilu je riječ o najtežim pacijentima kao što su oni nakon moždanog udara ili veliki zahvata kao što su stanja nakon operacije slomljenog kuka, a ne postoji ni spinalni centar koji bi liječio teško pokretne i nepokretne bolesnike s ozljedama leđne moždine. Ovaj veliki problem za naše stanovništvo neprihvatljiva je situacija koju ćemo hitno promijeniti i rehabilitacijske kapacitete otvoriti medicinski prioritetnim skupinama. Neprihvatljivo je da zdravstveni sustav u ingerenciji Županije financijama javne namjene izgrađuje i komercijalno eksploatira kapacitete koji bi trebali biti u funkciji zdravlja građana. Nedostatak ustanove – postelja za produženo liječenje, te palijativnih kapaciteta također ćemo riješiti sukladno javnozdravstvenim potrebama.
2. Revitalizacija primarne zdravstvene zaštite – ključ dobrobiti bolesnika i osoblja
Dom zdravlja je županijska ustanova koja osigurava vanbolničku zdravstvenu zaštitu i koja uz sveukupnu podršku mora preuzeti svoju istinsku funkciju temelja ukupnog zdravstvenog sustava. Problemi u segmentu primarne zdravstvene zaštite su u PGŽ ogromni. Tako je neprihvatljivo materijalno stanje većine ispostava Doma zdravlja kao i nagomilani kadrovski problemi. Uz sustavno primjereno financiranje infrastrukture, sukladno najavljenim nacionalnim mjerama jačanja vanbolničke zdravstvene zaštite, PGŽ mora pružiti svaku raspoloživu potporu, slušati mišljenju struke i po njemu osigurati dodatni nadstandard kojim će se maksimalno unaprijediti radni procesi, a specijalisti obiteljske medicine u okvirima svojih praksi rasteretiti svih poslova osim medicinskih kako bi se u optimalno organiziranom radu mogli u potpunosti posvetiti svojim pacijentima.
U Domu zdravlja ne postoji stomatolog koji bi sanirao pacijentu akutnu bol od 20 do 8 sati, a u istom vremenu nema ni pedijatra ili liječnika obiteljske medicine. Hitno ću, kao župan, organizirati dostupnost ovih temeljnih djelatnosti jer je sadašnje stanje neodrživo.
Sve organizacijske promjene u primaru zdravstvenu zaštitu, kao župan ću uvesti u skladu s mišljenjima nadležne struke i određene stručne udruge (nadležna Katedra Medicinskog fakulteta, KoHoM i dr.). Svakodnevne noćne smjene doktora dentalne medicine osigurat će se novim zapošljavanjima uz raspored rada prema pozitivnim propisima i stimulativnim mjerama među kojima će svakako biti upućivanje na specijalizacije. Noćne smjene u obiteljskoj medicini, obzirom na izraziti manjak specijalista ove specijalnosti i njihovu opterećenost, uz njihovu strukovnu suglasnost i prethodne edukacije obavljati će u već uspješno testiranom modelu kroz svoje pravo dopunskog rada koje uglavnom ne koriste specijalizanti iz bolničkog sustava. Oni će biti ispomoć i za godišnje odmore zainteresiranim specijalistima obiteljske medicine, te sezonski riješiti problem turističkih ambulanti.
3. Poboljšanje dostupnosti zdravstvene zaštite u svim dijelovima PGŽ
Bolja dostupnost vanbolničkog zdravstva u neurbanim – udaljenim sredinama izravno je vezana uz njegovo jačanje i preustroj. Uz navedeno idu i patronaža, njega i druge zdravstvene usluge u kući, bolje organiziran sanitetski prijevoz, vanbolnički dijagnostičko-terapijski specijalistički centri i dislocirane specijalističke ambulante u kojima specijalisti dolaze pacijentima, a što je do sada radio KBC Rijeka umjesto Doma zdravlja iako mu to nije bila obaveza već moralno opredjeljenje i želja pomoći zajednici.
Sve što sam naveo će bez dvojbe donijeti nemjerljive koristi za medicinsku struku, svakog pojedinačnog pacijenata i zdravlje naših ljudi u svakom kutku Županije uz načelo “zdravstvena usluga što bliže kućnom pragu”. Jedan od primjera je aktualni problem vađenja krvi i drugih bioloških uzoraka, te njihov transport koji se protivno pozitivnim propisima naplaćuje korisnicima – ovaj problem riješit će se reorganizacijom dijagnostičke mreže po uzoru na uhodane europske modele jednostavnim, dostupnim i učinkovitim rješenjima koja jamče vađenje krvi za sve potrebne laboratorijske nalaze u kući ili njenoj blizini, te dostavu nalaza u najkraćem roku.
4. Jačanjem sustava hitne medicinske pomoći do spašenih života u svim dijelovima PGŽ
Ojačati organizaciju i učinkovitost hitne medicinske skrbi svim dostupnim mehanizmima: kadrovskim jačanjem, boljom organizacijom rada timova timova i ukidanjem većinsko fiksno pripremnih timova – naime, prema algoritmima umjetne inteligencije interventni timovi u razvijenim zemljama kruže terenom, a ne čekaju poziv u bazi. Obzirom na dostupnost – zalagat ću se za intenziviranje korištenja hitne helikopterske službe i hitnih prijevoza brzim namjenskim brodicama promjenom kriterija za njenu aktivaciju, intenzivirati telemedicinsku suradnju medicinskih timova u udaljenim područjima i opremanje minimalnih kapaciteta postelja za intenzivno liječenja na udaljenim i teško dostupnim lokacijama za slučajeve mogućeg kraćeg objektivnog prekida svake vrste dostupnog prijevoza bolesnika prema bolnici.
5. Fokus na opće mentalno zdravlje i mentalno zdravlje djece i adolescenata
Postojeće je stanje nezadovoljavajuće u području mentalnog zdravlja, u rasponu od prevencije i suporta, preko psiholoških testiranja i psihološke skrbi, pa do psihijatrijske skrbi općeg karaktera i uže specijaliziranih jedinica. Navedeno treba organizirati i učiniti dostupnim u svim dijelovima Županije i svim oblicima koje struka definirana potrebnim – individualnim, grupnim, u formi klubova i drugim formama. Poseban naglasak PGŽ treba u ovom segmentu dati na skupinu djece i adolescenata te razvoj intenzivnih i učinkovitih programa prevencije i liječenja ovisnosti različitih oblika u institucijskom i vaninstitucijskom tipu tj. u zajednici.
U ovom području valja, uz jačanje školskog sustava specifičnim profilima koji sada nedostaju (pedagozi, psiholozi, logopedi i dr.) poticati usku intersektorsku suradnju sustava odgoja i obrazovanja sa sustavom zdravstva i socijalne skrbi na operativan i efikasan način.
6. Jačanje prevencije i osnivanje kardiološke ambulantne rehabilitacije
Prevencija bolesti, invaliditeta i smrti nema alternative u učinkovitosti, a svaki financijski ulog u ovaj segment višestruko je isplativiji od onog u dijagnostičko-terapijske segmente medicine. Stoga postojeće preventivne programe valja preustrojiti po kriteriju javnozdravstvenog značaja i provoditi sukladno suvremenim načelima, te time učiniti odmak od sadašnjeg u pravilu tek nominalnog provođenja navedenih aktivnosti koje se često svode uvijek na iste postupke kako bi se zadovoljila forma i administrativno opravdala dodijeljena sredstva (javno mjerenje krvnog tlaka i šećera u krvi – što je u razvijenim zemljama standard samokontrole dobro informiranih građana).
Usprkos velikom napretku u području kardiovaskularne medicine, značajnom padu smrtnosti koju bilježimo posljednjih desetljeća i u čemu je naša regija usporediva ili bolja po ključnim indikatorima od vodećih regija razvijene Europe, imamo veliki problem s dostupnošću bolničke kardiološke rehabilitacije koja pomalo gubi smisao, na koju su liste čekanja neprihvatljivo duge, a kad pacijenti ostvare ovo pravo, vremenski odmak često postavlja pitanje smisla same rehabilitacije. Suvremene metode kardioloških i kardiokirurških intervencija stoga većinu bolesnika čine primjerenim za jedan ili više ambulantnih centara za kardiološku rehabilitaciju koji u PGŽ moramo osigurati. Oni se mogu provoditi bez odgode, jeftiniji su, imaju visoku učinkovitost, te jamče brzi povratak na posao radno aktivnom stanovništvu i efikasnu pripremu za nastavak zdravog života i očuvanje zdravlja nakon preboljelog srčanog, moždanog ili vaskularnog incidenta. Prostorna i kadrovska infrastruktura za ovakav ambulantni kardiološki centar treba biti jezgra za širenje u pravcu centara za prevenciju, kontrolu i liječenje metaboličkih bolesti, u rasponu od šećerne bolesti koja je epidemija današnjeg doba, pa do pretilosti koja također predstavlja veliki javnozdravstveni problem.