Crikveničko vinodolska rivijera mora ulagati u kvalitetan kadar, dugo se nije ulagalo u ljude, rečeno je na prezentaciji strategije razvoja turizma Crikveničko-vinodolske rivijere 2019.-2029.
BRIBIR Strategiju razvoja turizma Crikveničko-vinodolske rivijere 2019.-2029. predstavili su u Domu kulture u Bribiru izrađivači strategije iz Instituta za turizam dr. Neven Ivandić i mr. Neda Telišman Košuta. Šezdesetak nazočnih zamolilo se da zaborave podjele na tri jedinice lokalne samouprave te da se koncentriraju na jednu rivijeru koja nastupa kao cjelina i koja je zbog zajedničkog nastupa jača. Nakon analiza stanja na prvim radionicama, bribirska radionica je dala naglasak na akcijskom planu.
Podsjetilo se na pluseve i minuse rivijere. Aduti su fantastičan geoprometni položaj i prometna povezanost, raznolikost krajolika, zdravstveni turizam, plaže, rekreacijska infrastruktura, šetnice, dvije marine, europski relevantna baština, iskustvo u organizaciji manifestacija, oporavak hotela… Minus je visoka sezonalnost, 96 posto prometa odradi se u sezoni.
Adut rivijere može biti 50 plaža. Jedino Makarska može biti konkurentna. Rivijera se može definirati kao destinacija najzabavnijih plaža, pet friendly destinacija, destinacija maratona, najbolja jadranska destinacija za zdravstvenu rehabilitaciju u prirodnom okruženju s adutima poput Thalassotherapije i Termi Selce. Poželjan je tematski zabavni park, revitalizacija vinograda, aduti mogu biti rekreacijski centri Tribalj, Breze i Bahalin.
Akcijski plan podrazumijeva tri cilja. Unapređenje iskustva gosta je prvi cilj, a tu spada unapređenje i tematiziranje plaža, uređenja obalne pješačke šetnice od Jadranova do Povila, unapređenje rekreacijskog potencijala i sadržaja, jačanje rivijere zdravlja, turistička valorizacija agro zona i OPG-ova… Drugi cilj je unapređenje ugostiteljske ponude. Ključan je treći cilj, unapređenje upravljanja turizmom. U tom segmentu bitno je postaviti granice razvoja, maksimalan broj korisnika turističkog prostora. Razvoj ljudskog potencijala posebno je naglašen. Dugo se nije ulagalo u ljude, borimo se ne samo s nedostatkom kvalitetnog kadra već s nedostatkom kadra, rekla je Telišman Košuta. Vrlo bitnim je ocijenjeno stipendiranje kadrova. Zašto ne podijeliti nekoliko stipendija na nekom od vrhunskih europskih sveučilišta? Zadnji program u sklopu trećeg cilja je program destinacijskog upravljanja koji će dati odgovor kako pokrenuti i provesti strategiju.
Toliko je potencijala, Crikveničko-vinodolska rivijera sigurno spada među najpotentnije destinacije Jadrana, zaključila je Telišman Košuta.
Uslijedila je diskusija. Dr. Branko Blažević smatra da je predviđena stopa rasta privatnog smještaja prevelika jer predviđa 13.500 dodatnih kreveta. Kao problem dr. Blažević vidi nedostatak radne snage i visoku sezonalnost. Možemo očekivati radnike iz Azije ako budemo dalje tonuli u sezonalnost, investitore zanima samo profit, smatra Blažević i upozorava da ćemo se naći na udaru “turističkih neokolonizatora” ukoliko ne osjetimo opasnosti na vrijeme. U diskusiji se naglasilo da je nužno podizanje svijesti lokalnog stanovništva, da je nužan optimizam. Ivica Jerčinović iz LAG-a Vinodol je naglasio nužnost revitalizacije poljoprivrede u službi turizma. Gradonačelnici Crikvenice i Novog Vinodolskog Damir Rukavina i Velimir Piškulić predstavili su aktualne i buduće projekte dok je načelnik Vinodolske općine Marijan Karlić govorio o nužnosti usklađivanja razvoja turizma i očuvanja Vinodolske doline i njenih posebnosti.