Grad je napravio sve što se od nas tražilo po pitanju divljih svinja i nećemo mirno promatrati ovakvo nečinjenje koje nanosi financijsku i svaku drugu štetu, upozorava gradonačelnik Kraljevice
KRIŽIŠĆE Sanira se groblje na Križišću nakon upada divljih svinja. Čisti se okoliš, uklanja raslinje u susjedstvu groblja, a slijedi obnova ili gradnja novih zidova kako bi se zaštitilo groblje od sličlnih upada. Angažirani su komunalci i DVD Kraljevica.
– Materijalna šteta nije velika, ali ona druga emotivna jest i potpuno je razumljiva uznemirenost građana. Isto jutro sam naložio komunalnoj tvrtki da sva uneređena i oštećena grobna mjesta vrate u prvobitno stanje i urede. U groblje Križišće niz godina nije ulagano, granični zidovi su u ruševnom stanju. Kad sam postao gradonačelnik, zatekao me potpuno urušeni zid na istočnoj strani groblja. To smo preklani sanirali i izgradili više od 100 metara novog zida i obnovili mrtvačnicu, u što je uloženo više od 250 tisuća kuna. Nastaviti ćemo i dalje s uređenjem i sanacijom graničnih zidova, odnosno izgradnjom novog zida sve do vrha groblja. Na zapadnoj strani, odakle su divlje svinje i ušle u groblje, naložio sam čišćenje vanjskog prostora iza graničnog zida, sječu i iskope u koridoru od tri metra kako bi se “podigla” razina zida i onemogućio ulaz divljači. Bageri dva dana krče zapuštenu šumu, kao i nasipe smeća i zemlje. Apeliram na građane, korisnike groblja da više ne bacaju smeće i zemlju s vanjske strane zida, jer se tako godinama stvarao nasip koji smanjuje visina zida i omogućuje ulaz divljači u groblje. Staviti ćemo i dodatne ograde gdje god to bude potrebno i sve urediti i napraviti da nam se ovakve situacije više ne ponavljaju, najavljuje gradonačelnik Kraljevice.
Čandrlić ističe da je Grad učinio sve što je bio dužan napraviti po pitanju problema divljih svinja. Grad je organizirao i sudjelovao na nizu sastanaka, skupova i koordinacija vezanih uz problem divljači. Napravljen je Program za odstrijel divljači u naseljenom području (ovjeren od strane Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zaštite okoliša) po kojem ćemo se u suradnji s policijom i lovačkim društvom moći krenuti u izlov i hajku u naseljenom području, objašnjava gradonačelnik Čandrlić.
– Iako se pitam čemu elaborat koji smo mi i sve ostale jedinice lokalne samouprave platili i napravili. Potpuno mi je nelogično zašto to raditi u naseljenom, zakonski nelovnom području i čemu, osim u iznimnim slučajevima, ovakav elaborat kada se danas sofisticiranom tehnološkom opremom može u metar locirati svaka divlja svinja, njihova brojnost i koridori kretanja, kada se tom i takvom opremom nedvojbeno utvrdilo kako njihov radijus kretanja iznosi i više od 50 kilometara na dan? Zašto čekati da priđu školama, vrtiću ili dječjem parku kako bi ih se po Protokolu odstrijelilo, a ne to učinili u lovnom području izvan naselja? Kao Grad sufinanciramo rad lovačkog društva, sufinancirali smo uređenja pojilišta, nabavku mirisa za tjeranje divljih svinja i uvijek ćemo i dalje pomagati, jer naprosto problem dijelimo. No frustrira činjenica da se nismo pomakli ni milimetra i da se stalno vrtimo u krug. Iz lovačkog društva poručuju kako su od 1. lipnja ustrijelili 11 divljih svinja, a svakome je jasno kako to predstavlja okot jedne jedine krmače. Situacija će se pogoršavati ako se nešto drastično ne promijeni. Danas su markice za odstrijel dostupne od strane ministarstva i kvota izlova se lako može povećati. Što je sa sustavom pojilišta kojeg sufinanciramo, i s ograničenim i kontroliranim ubacivanjem sredstava za sterilizaciju u hranu kako bi imali reprodukciju divljih svinja pod kontrolom, kako bi se smanjio njihov broj i riješilo problem? Neke uređene države pribjegle su baš tom rješenju. Problem je lako, brzo i jednostavno rješiv, ali ponekad mi se čini kao da to nije svima interes.
Mi smo kao Grad napravili sve što se od nas tražilo i nećemo mirno promatrati ovakvo nečinjenje koje nanosi financijsku i svaku drugu štetu. Apeliram i na nesavjesne građane da prestanu s hranjenjem divljači u naseljenom području jer tako privlače divljač, apeliram da održavaju zemljišta, pašnjake i šume u svom vlasništvu jer svjedočimo zapuštenim, zakrčenim i obraslim parcelama, zaključuje gradonačelnik Čandrlić.