Za 90. rođendan Premužićeve staze 150 zaljubljenika u planine i mitski Velebit hodalo je 14 kilometara dugom dionicom od Zavižana od Alana
ZAVIŽAN/ALAN Za 90. rođendan Premužićeve staze 150 zaljubljenika u planine i mitski Velebit hodalo je 14 kilometara dugom dionicom od Zavižana od Alana. Hodu u organizaciji Nacionalnog parka Sjverni Velebit prethodila je promocija vodiča “Premužićeva staza” Alana Čaplara. Izvorna staza, od Oltara do Baških Oštarija, duga je 57 kilometara, no Premužićeva staza koju danas poznajemo proteže se u dužini od 42 kilometra, od Zavižana do Baških Oštarija. Godišnje ljepoticom među stazama hoda dvadesetak tisuća planinara. Hodati stazom znači uživati u ljepoti. Krajolici se smjenjuju pred planinarima, iz kamenih staza ulazi se u duboku šumu, a iz šume put vodi proplancima Velebita. Tri puta puca pogled na more, a na stazi se jučer moglo sresti svježe tragove stanovnika Velebita, medvjeda i vuka. Krenulo se na 13 zavižanskih stupnjeva, a kako je dan odmicao na otvorenom je suncew grijalo tako da se odmor tražio isključivo u hladu. Duga kolona zaustavila se kod Rossijeve kolibe, prvi hodači su na cilj stigli za tri i pol sata, a začelje kolone uživalo je u Velebitu duže od šest sati. Standardno putovanje od Zavižana do Alana traje pet i pol sati. Nije bilo hrvatskog kraja iz kojeg se nije došlo na rođendansko slavlje Premužićeve staze. Na kraju pohoda, na Alanu, grah. Kažu da je najbolji vojnički, a jučer je najbolji bio policijski jer su ga pripremali policajci. Po vojničkom receptu očito.
Premužićeva staza podignuta je zahvaljujući ministru trgovine i industrije Kraljevine Jugoslavije dr. Ivanu Krajaču koji je osigurao sredstva za gradnju. Stazu je projektirao i gradio inženjer šumarstva Ante Premužić, strastveni planinar i zaljubljenik u ljepote Velebita. Kasnije su je, graditelju u čast, hrvatski planinari prozvali njegovim imenom. Gradnja uzdužne planinarske staze započela je 1930. godine. Financirali su je zajednički Direkcija šuma na Sušaku (Rijeka), Hrvatsko planinarsko društvo i Kraljevska banska uprava Savske banovine. Zbog nedostatka financijskih sredstava gradnja staze zastala je jednu čitavu sezonu, a dovršena je u ljeto 1933. godine, kad je završena i najteža dionica u dužini od kilometar i pol od Čepuraša do Gromovače.
Premužićevu stazu danas smatramo pravim remek-djelom graditeljstva jer je građena u kamenu – suhozidu, te je položena tako da nas na vrlo jednostavan način vodi u najsurovije i najkrševitije dijelove sjevernog Velebita – Hajdučke i Rožanske kukove. Staza nema teških uspona pa je pogodna i za posjetitelje nenavikle na planinarenje. S Premužićeve se staze odvaja nekoliko uspona na neke od najljepših vrhunaca sjevernog i srednjeg Velebita – Gromovaču, Crikvenu, Šatorinu i druge. Kroz NP Sjeverni Velebit prolazi 16 kilometara staze, a na otprilike dva sata hoda od Zavižana nalazi se planinarsko sklonište Rossijeva koliba. Premužićeva staza 2009. godine u cijeloj je svojoj dužini i službeno zaštićena kao kulturno dobro od nacionalnog značaja. Staza prolazi NP Sjeverni Velebit i Parkom prirode Velebit.
– Premužićeva staza je jedna od najljepših planinarskih staza na Velebitu i vrijedna je da se što više promovira, da što više ljudi čuje za nju. Ona je 2010. proglašena kulturnim dobrom, takvo da ovakvim promocijama i edukacijama javnosti, kao što je promocija vodiča “Premužićeva staza” autora Alana Čaplara, samo povećavamo njezinu vrijednost. Kad planinari i svi ostali ljudi čuju za to, vjerujem da će više i da će se više ulagati i cijeniti kao naša kulturna baština, kazao je ravnatelj Parka prirode Velebit Mario Šaban.
Ravnateljica NP Sjeverni Velebit Irena Glavičić Sertić osvrnula se na dio staze kojim se hodalo, od Zavižana do Alana.
– Mi volimo reći, možda i najljepši dio staze, ali svakako je najkamenitiji. Staza prolazi kroz Hajdučke i Rožanske kukove. Osim tog najkršovitijeg dijela, prolazi se i kroz travnjake i kroz šume sjevernog dijela Velebita, kazala je ravnateljica Glavičić.
Premužićeva staza u brojkama
- dužina staze u NP Sjeverni Velebit: 16 km
- prosječna širina: 1,20 m
- najviša točka: 1.630 m (NP Sjeverni Velebit)
- najniža točka: 920 m, Baške Oštarije (PP Velebit)
- prosječni nagib: 10 posto
- najveći nagib: 20 posto, sedlo Crikvena, NP Sjeverni Velebit