Na izložbi se može vidjeti fotografije, novinske članke, pozivnice, plakate i programe, zapisnike sa sastanaka te suvenire povezane s Ljetnim karnevalom
SENJ Započeo je bogat program 50. Međunarodnog Senjskog ljetnog karnevala. Prvo u nizu događanja bila je izložba “Historija letnjeg karnevala”, postavljena u Gradskom muzeju Senj. Organizatori su joj Gradski muzej Senj, TZ Grada Senja i Karnevalski odbor, a karnevalski običaji i zanimljivosti, humor koji su joj tema, privukli su pažnju posjetitelja. Izložba obuhvaća fotografije, novinske članke, pozivnice, plakate i programe, zapisnike sa sastanaka te suvenire povezane s Ljetnim karnevalom. Senjani su velikodušno nakratko ustupili fotografije i ostalu građu iz svojih privatnih albuma i zbirki s proteklih ljetnih karnevala i učinili izložbu atraktivnom i posebnom. Pjesmom i svirkom maškare i sudionike programa uveseljavao je VID Bonaca.
Karnevalski običaji imaju posebnu vrijednost, a Senjani su neizmjerno ponosni na dugu pedesetgodišnju tradiciju ljetnog karnevala, kao i stoljećima duge zimske balove.
– Karnevalski običaji predstavljaju nematerijalnu baštinu, značajan su dio bogatstva čovječanstva, posebno danas u eri svjetske globalizacije i predstavljaju veoma važan element kulturnog identiteta svakog naroda. Također imaju posebnu etnografsku i znanstvenu vrijednost i dio su identiteta lokalne zajednice. Zimski karneval broji više od 3 stoljeća, a prema oskudnim podacima pretpostavlja se da je taj običaj star više od 500 godina. Najstarije zapise o Senjskom karnevalu nalazimo kod J. W. Valvasora, koji je kao austrijski časnik služio u Senju u drugoj polovici 17. stoljeća. On je opisao mesopusni utorak 1660. godine: “…kada se poslije podne mlađi dio senjskog puka odijevao po običaju u maškarade, pokrivao lice maskama, te tako jurio uskim ulicama, zbijajući svakakve šale i ludorije koje su trajale do dugo u noć”, rekla je uvodno ravnateljica senjskog muzeja Blaženka Ljubović.
A karnevalski običaji u Senju imaju svoju pisanu povijest.
“Kroz povijest tiskano je u Senju niz mesopusnih novina pod raznim naslovima: Vragoder, Uštipci, Labura, Metlica te Metla i škavacera koja pod ovim naslovom izlazi i danas. Mesopusne novine su tiskane i pisane u Senju, senjskim oblikom čakavskog dijalekta, a predstavljaju važan jezični dokument Senja. Bogate su raznolikim, živim i zdravim narodnim humorom, koji je oduvijek bio i ostao zabavan i simpatičan upravo zato jer je rođen u gradu pod Nehajem. Osim po zimskom, Senj je itekako poznat i po ljetnom karnevalu koji se održava od 1967. godine i ove godine obilježava svoju 50. godišnjicu. Ljetni senjski karneval je postao glavna turistička atrakcija, a od 1996. godine Senj je ušao u Udrugu europskih karnevalskih gradova – FECC, te dobio predznak međunarodnog, istaknula je ravnateljica Ljubović.
Meštar Senjskog karnevala Danijel Tomljanović Feralić, kazao je kako sugrađani koji su započeli s ljetnim karnevalom nisu mogli ni slutiti kako će Senj biti prepoznatljiv i po ljetnom karnevalu.
– Fala im na tomen, ali i sviman ki su sve ve godine pomagali da Karneval gre dalje. Posebno moran pohvalit naše maškare jer takovih kreacijov ne bi se posramila ni Venecia ni Rio i uprav su one digle karneval na tu višu razinu. Fala i brojnim meštrima ki su u pasanih pedeset let bili na čelu karnevala, svaki od njih je dal svoj timbar von našen karnevalu. Moredu nas nevere tuć, napadati nas bakterije i virusi, more se sve zaprit, al dok je nas, dok je svita karneval i mesopust neće umrit, zaključio je meštar.
Izložbu je otvorio predsjednik Karnevalskog odbora Grada Senja i dugogodišnji predsjednik Hrvatske udruge karnevalista Ivan Prpić-Špika, koji je kazao kako bogatu senjsku povijest upotpunjuje i bogata karnevalska tradicija.
– S poštovanjem i velikom zahvalnošću prisjećamo s onih koji su tu priču počeli i na neki način Senj stavili u fokus ne samo hrvatskih nego i europskih karnevala. Nažalost, svi su pokojni, a to su Vladimir Lončarić, Krunoslav Luka Prpić, Brane Babić, Teodor Kren, Vlade Pavelić, Božo Jurčić i Branko Martulaš. Zahvaljujemo svima koji su ustupili fotografije, ali želimo otkloniti i eventualna negodovanja jer sve fotografije koje ste nam ustupili nisu mogle biti postavljene na ovu izložbu. Nemoguće je na 20 panoa staviti 50 godina života, a materijala i fotografija je bilo toliko da se je izložbu komotno moglo postaviti na relaciji od Velikih vrata do vrha Aleja, naglasio je Prpić.
Već prvi ovogodišnji karnevalski dan obilovao je zanimljivim sadržajima. U večernjim satima upriličen je Story Telling “Pričam ti priču o senjskom karnevalu” za najmlađe Senjane. Ileana i Martina privukle su pažnju mnogobrojnih mališana koji su s velikim zanimanjem i željom slušali priču o senjskoj karnevalskoj povijesti te sudjelovali u radionici bojenja maskica.
Karnevalski ponedjeljak završio je koncertom Jose Butorca, uz klavirsku pratnju Mladena Žmaka pod nazivom “Ususret karnevalu”. Održan je na Frankopanskom trgu, ispred prelijepo osvijetljene senjske Lođe. Usprkos nešto hladnijoj večeri, posjetitelji su se dobro zabavljali i pjevali s Josom razne skladbe i evergreene. A večer je otpočela pjesmama legendarnog i nezaboravljenog Olivera Dragojevića, što je publika odlično prihvatila.
FOTO Dinko Brozičević i Jadranka Štokić