Obuhvaćeno je razdoblje od stvaranja prve samostanske škole u Crikvenici pa do uvođenja osmogodišnje školske nastave i izgradnje suvremene zgrade 1970. godine
CRIKVENICA Otvorena je izložba Pet stoljeća crikveničkog školstva – od samostanske škole do osmoljetke. Izložba u Staroj školi svjedoči o razvoju školstva, ali i o životu Crikvenice i okolnih mjesta. O izložbi je govorila Sanja Škrgatić, autorica i ravnateljica Centra za kulturu Dr. Ivan Kostrenčić, a otvorenom je izložbu proglasila gradska pročelnica Jasminka Cvitković. Izložba Pet stoljeća crikveničkog školstva obuhvaća razdoblje od stvaranja prve samostanske škole u Crikvenici pa do uvođenja osmogodišnje školske nastave i izgradnje suvremene zgrade 1970. godine. Iz današnje perspektive nevjerojatno zvuči da je odgojna metoda bila šiba, da su djeca bila gladna i da se desetljećima gradilo pravo djevojčica na školovanje. Na zidovima puno fotografija na kojima su mnogi prepoznali nekog iz svoje obitelji.
Što ćete naučiti na izložbi? Prvo središte pismenosti na širem prostoru Vinodola nastaje u Crikvenici dolaskom pavlina 1412. godine. Samostanska škola koja je povremeno imala i gimnazijske razrede obrazovala je djecu za crkvena, ali i svjetovna zanimanja. Učilo se latinski jezik i pismo, uglatu glagoljicu, te povijest, matematiku, zemljopis, crkveno pjevanje i vjeronauk. Priliku za obrazovanje imala su i siromašnija djeca. Najpoznatiji đak crikveničkih pavlina bio je Juraj Julije Klović (1498. – 1578.) koji se ovdje školovao do 1516. godine. Potom odlazi u Italiju gdje je nastavio školovanje i vrlo brzo dosegao ugled najboljeg slikara minijaturiste.
Jedno vrijeme u samostanu je kao prior i učitelj latinskog jezika djelovao čuveni hrvatski jezikoslovac Ivan Belostenec (1593. – 1675.) autor jednog od najstarijih rječnika latinsko-hrvatskog i hrvatsko-latinskog jezika u kojem je sabrao riječi sva tri naša narječja: kajkavskog, štokavskog i čakavskog.
Nakon ukidanja samostana 1786. godine crkvenu školu su vodili domaći župnici, a deset godina kasnije osniva se prva svjetovna škola u Crikvenici. Bila je to dvogodišnja trivijalna škola u kojoj se nastava održavala na hrvatskom jeziku. Škola je radila u zgradi bivšega pavlinskog samostana sve do 1820. godine, kada je preseljena u preuređeni lučki magazin, poznat kao Gamazin. Te godine u školu se upisuje i prva djevojčica. Škole su u starija vremena imale i ružno naličje, koje se sastojalo od tjelesnog kažnjavanja. Učenike se tuklo zbog neznanja i nediscipline, a bilo je pritom i teških tjelesnih povreda. Unatoč tome mnogi su roditelji to podržavali govoreći: Batina je z raja zišla!
Prva namjenski građena školska zgrada u Crikvenici podignuta je 1900. godine prema ondašnjim graditeljskim standardima propisanim za škole u Austro-Ugarskoj Monarhiji. Bila je dovoljno prostrana pa su, uz četverogodišnju pučku školu, ovdje radile Šegrtska i Ženska stručna škola. Tijekom 20. stoljeća školska nastava se postupno razvijala od četverogodišnje do osmogodišnje. Rastao je broj upisane djece, pa je 1963. godine bilo 18 odjeljenja koja su radila u samo 9 učionica. Jedino rješenje bilo je izgradnja nove školske zgrade koja je dovršena 1970. godine.
Na izložbi se, između ostaloga, može vidjeti stare školske početnice od kojih je najstarija glagoljska početnica tiskana 1527. godine, zatim krasopisne vježbe učenika crikveničke pučke škole iz 1826. i 1832. godine, đačka iskaznica iz 1946. godine, stari spomenari te brojne fotografije učenika i učitelja crikveničke osnovne škole.
