Predavač je bila dr.sc. Biserka Dumbović Bilušić diplomirana inženjerka arhitekture i doktorica tehničkih znanosti iz područja arhitekture i urbanizma
CRIKVENICA Javna tribina “Krajolik kao čimbenik prostornog identiteta” održana je u Gradskoj vijećnici Crikvenice. Predavač je bila dr.sc. Biserka Dumbović Bilušić diplomirana inženjerka arhitekture i doktorica tehničkih znanosti iz područja arhitekture i urbanizma. Autorica je dvije knjige, urednica nekoliko zbornika radova, a objavila je stotinjak znanstvenih i stručnih radova te je članica Međuresornog povjerenstva za krajolike i predstavnica RH u Vijeću Europe, Europskoj konvenciji o krajoliku.
U predavanju je naglašeno da su u suvremenom svijetu krajolici prepoznati kao jedan od važnih čimbenika prostornog identiteta, bilo da se radi o krajolicima visokog stupnja prirodnosti ili su tijekom vremena oblikovani čovjekovim djelovanjem. Osim identitetskog, često imaju veliko društveno i gospodarsko značenje. Prezentirane su vrste krajolika te stanje zaštite
krajolika u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na krajolike Crikveničko-vinodolske rivijere. Također je ukazno na potrebu zaštite i održivog korištenja krajolika u crikveničkom području s obzirom da smo danas svjedoci brojnih zapuštenih i devastiranih krajolika zbog nove, neprimjerene gradnje. Neselektivno trošenje prostora, širenje građevnih i turističkih područja kojima se nastavlja “betonizacija” obale dovodi do gubitka tisućljećima stvaranih krajolika, a ujedno se gubi se lokalni, ali i nacionalni identitet. Nakon rasprave u kojoj je sudjelovalo četrdesetak sudionika doneseno je 15 zaključaka.
- Iako je Ustavom Republike Hrvatske prostor prepoznat kao nacionalno dobro, krajolik se izravno ne spominje i ne prepoznaje, ne samo u Ustavu nego ni u brojnim drugim zakonima i dokumentima posebno u dokumentima prostornog planiranja. Valorizacija prostora treba biti u fokusu izrade stručnih podloga u prostornom planiranju jer se jedino na taj način
osigurava kvaliteta življenja i daljnji razvoj destinacije s očuvanjem identiteta - Krajolik ima važnu ulogu u stvaranju vrsnoće i raznolikosti prostornog identiteta, okoliša, kulture i društva u cjelini.
- Primjerenom zaštitom, upravljanjem i planiranjem krajolika mogući su golemi doprinosi ne samo na očuvanju i stvaranju prostornog identiteta, već i razvoju gospodarstva, posebno turističkog razvoja
- Održivi razvoj ne odnosi se samo na okolišne i gospodarske aspekte kojima se nastoje zaštititi postojedi resursi za korištenje budućim naraštajima, već uključuje i usklađeni prostorni razvoj koji u obzir uzima društvene i gospodarske, zajedno s ekološkim i kulturnim funkcijama
- Zbog neselektivnog trošenja prostora, posebice neracionalnim i nerazboritim širenjem građevnih i turističkih područja gubi se zavičajni i nacionalni identitet prostora kao neobnovljivoga nacionalnog dobra
- Prepoznavanje obilježja krajolika te njegova zaštita i planiranje nisu sami sebi svrha, nego su oni potrebni da bi se odredili način upravljanja prostorom i mogućnosti unaprjeđenja krajolika, radi zadovoljavajudega i uravnoteženoga prostornog i gospodarskog razvoja
- Također je važno razvijati integrirane planove i strategije, a posebno prostorno plansku dokumentaciju koji će povezati javni interes s interesima vlasnika i lokalne uprave u cilju opće dobrobiti
- Glavni alat za provođenje zaštite i unapređenja prostora je sustav prostornog uređenja Prostorno-planska dokumentacija, koja se u Hrvatskoj izrađuje za sve vrste i razine planiranja, a uključuje i pitanja krajolika. No, kako metodski okviri i pristupi nisu jednoznačni u praksi dolazi do prostorne i stručne neusklađenosti.
- U zaštiti krajolika i prostora nužno je potreban integralni, multidisciplinarni pristup i koordinacija sektora na razini države, regionalne i lokalne uprave
- Danas je prostor u području Crikveničko-vinodolske rivijere, ali i većine gradova i općina PGŽ ugrožen jednoličnom i ambijentalno neusklađenom urbanizacijom, lokacijski i arhitektonski neprikladnom gradnjom, krupnim infrastrukturnim zahvatima čime se umanjuje kvalitete življenja i kvalitetan turistički razvoj. Isti se problem uočava i na regionalnoj razini
- U području Crikveničko-vinodolske rivijere u unutrašnjem se dijelu posebno u Vinodolskoj dolini stanje može procijeniti dobrim, no u obalnom dijelu vrijednosti krajolika su degradirane megalomanskom turističkom i apartmanskom izgradnjom, i nasipavanjima mora. Također su mnoge luke i lučice dodatno predimenzionirane u centrima samih naselja, prvenstveno s ciljem osiguranja nautičkih vezova dok komunalnih vezova i dalje kritično nedostaje
- Zbog svega navedenog kao imperativ se nameće urbanistička rekonstrukcija/sanacija crikveničkog područja zbog prisutnih grešaka i neusklađenosti u prostornom planiranju. Potrebna je realna procjena stvarnog stanja, valorizacija krajolika i prostora, utvrđivanje uzroka degradacije i mogućih prijetnji. Slijedom stručnih podloga potrebno je poduzeti prostorno-planske, mjere za očuvanje nedvojbenih vrijednosti krajolika te njihovo primjereno korištenje u budućem razvoju. Da bi se pristupilo urbanističkoj obnovi, nužno je imati dobro pripremljenu bazu podataka o prostoru, zgradama, ljudima, vlasništvu, trenutačnom korištenju, građevnom stanju, degradiranim prostorima. Osim toga za uspjeh je provedbe potrebna edukacija i stalna komunikacija lokalne uprave sa stanovništvom kod izrade projekata i strategija
- Za stručnu i kvalitetne provedbu prostorno planske dokumentacije jedan od najboljih mehanizama je provođenje javnih urbanističko-arhitektonskih natječaja. Cilj natječaja je dobivanje najkvalitetnijeg funkcionalnog, racionalnog, provedivog i održivog urbanističko-arhitektonskog rješenja kojim će se sagledati cjelovita rekonstrukcija prostora, uskladiti današnje potrebe građana s povijesnom urbanističko arhitektonskom strukturom i krajolikom te omogućiti funkcionalan, kvalitetan i sadržajno kreativan boravak građana i gostiju na prostoru Crikveničko-vinodolske destinacije
- Projektni zadatak temelj je kvalitetnog provođenja urbanističko-arhitektonskih rješenja koje treba definirati u suradnji s lokalnim stanovništvom. Edukacija javnosti s jasnim načinima kontinuiranog uključivanja i stvaranja pritisaka kod donošenja prostorno planskih dokumenata učinkovit su način djelovanja prema odgovornima kod donošenja konačnih odluka
- Nužno je jasnije definirati zakonsku regulativu i ugraditi nove metode izrade prostornih planova koje kao podlogu za planiranje uključuju izradu krajobraznih, konzervatorskih, prirodoslovnih studija. Kvalitetnim prostornim planiranjem svakako se pridonosi unaprjeđenju gospodarskih, društvenih, prirodnih, kulturnih i ekoloških polazišta održivog razvitka u prostoru. Takvo gospodarenje prostorom nesporno je u javnom interesu. Jedna od mjera kojima se željelo omogućiti jedinicama lokalne samouprave aktivno sudjelovanje u prostornom planiranju je urbana komasacija kojom se treba omogućiti ostvarenje javnog interesa u pogledu gradnje zgrada društvene namjene, i ostalih javnih prostora