Cjelovita prometna studija mora dati odgovore: kako organizirati promet radi smanjenja gužvi i zagađenja zraka, gdje izgraditi parkirališta ili garaže, koje veličine…
CRIKVENICA Postoji uzrečica: Što mjeriš, time možeš i upravljati. Što je za ljude krvotok, to je za grad promet. Svaki ozbiljniji zahvat u prostoru mora odgovoriti na pitanje: kako će biti organiziran promet? Nažalost, slabo kontrolirana “točkasta” gradnja još više otežava prometne probleme u našem gradu. Na primjer, sad promet kroz Tomislavovu ulicu u Crikvenici “pati” zbog dizalice. Što mislite, hoće li patiti i kad sve bude gotovo, zbog pristupa automobila podzemnoj garaži s liftom, ako se boutique hotel izgradi po projektu? Da li je o tome netko vodio računa kod izdavanja dozvole (PGŽ), da li i Grad ima dio krivice prostorno planskim dozvoljavanjem da se grade objekti visine koja narušava vizuru Trga Stjepana Radića?
Cjelovita prometna studija nam mora dati odgovore na pitanja: kako organizirati promet radi smanjenja gužvi i zagađenja zraka, gdje izgraditi parkirališta ili garaže, koje veličine i vrste? Studija koju ćemo izraditi temeljit će se i na mjerenjima broja vozila, vremenima prolaska istih, dnevnim i godišnjim promjenama, smjerovima kretanja… Bez upliva politike moramo dobiti stručan odgovor gdje, kako, za koliko novaca i u kojem vremenu treba provesti mjere unapređenja prometa u Crikvenici.
Ne smije biti cilj punjenje proračuna zahvaljujući koncesijskoj naknadi Eko-Murvice nego bolja usluga stanovništvu. Godine 2008. GKTD Murvica plaćala je Gradu 800 tisuća kuna godišnje za upravljanje parkiralištima, a već 2015. godine 2,5 milijuna kuna. Broj parkirnih mjesta nije se povećao do danas
Ne možemo i ne želimo cijeli grad pretvoriti u pješačku zonu, ali možemo i želimo ustrojiti “krvotok” grada prema našim potrebama. Primjeri su istarski gradovi Rovinj i Umag ili Rab, koji su ograničili ulazak motornim vozilima u svoja središta, a ti primjeri pokazuju i dokazuju da su takva rješenja moguća i jednostavna. Izgradnja više zatvorenih garaža i parkirališta je preduvjet ovakvim rješenjima u Crikvenici. Ne krenemo li sustavno rješavati prometnu problematiku, ljetna šetnja i guranje dječjih kolica te pronalaženje parkirnog mjesta i dalje će biti nemoguća misija, a nepregledne kolone u centru Crikvenice realnost. Naravno, i bez prometne studije vidljiv je kroničan nedostatak parkirnih mjesta. S obzirom na starenje stanovništva i tradicijske životne navike, nužno je osigurati parkirna mjesta čim bliže objektima u kojima ljudi žive. Iz tog razloga dislocirana garaža iza rasadnika u Vinodolskoj i shuttle prijevoz po Crikvenici možda može biti prihvatljivo rješenje za turiste, ali ukidanje parkirnih mjesta npr. u predloženom projektu Strossmayerovog šetališta je nedopustivo! Zbog ljudi koji tamo žive, dostave, potrebe vatrogasnog pristupa, pristupa vozilima hitne pomoći… Ništa bolje nije ni u Selcu, Dramlju ni Jadranovu.
Sva rješenja koja struka predlaže moraju se predstaviti javnosti, njihove eventualne nedostatke treba ukloniti i opravdane primjedbe građana svakako prihvatiti. Problem se neće riješiti sam po sebi, a uz ovakve gradnje postat će još teži.
– strateško promišljanje regulacije prometa i parkiranja zbog poboljšavanja prometne protočnosti
– rješavanje parkiranja u svim mjestima, uz povećanje broja parkirnih mjesta na način koji odgovara potrebama građana i ublažavanju klimatskih promjena (zelena parkirališta)
– omogućavanje kupnje godišnje parking karte po povoljnijoj cijeni svim stanovnicima i parkiranje pod rampama u zimskim mjesecima
