Premlad sam da se zadovoljim trenutnim stanjem i stagnacijom naše uspavane Crikvenice. Od rane mladosti slušam kako moji stariji sugrađani pamte bolje dane pa rekoh – ajmo vratiti stari sjaj svim mjestima u našemu gradu
CRIKVENICA Mario Kružić je dobro poznato ime u Crikvenici i okolici. Agilni ravnatelj ŽLU Crikvenica, inicijator i organizator brojnih aktivnosti i događanja, ali i po drugi put “izazivač” aktualnoj vlasti na lokalnim izborima za gradonačelnika te nositelj liste SDP-PGS-HSS za Gradsko vijeće Grada Crikvenice. Sve to s nepunih 40 godina, koje će navršiti u rujnu ove godine, sa željom da ovu okruglu životnu obljetnicu proslavi kao gradonačelnik Crikvenice.
Čuli smo da su Vas poznanici pitali: Što ti to treba u životu? Tko se danas bori za opće dobro, osim ako nema osobni interes?
– To sam se i sam pitao više puta, ali ljubav prema mome kraju, a drugoga nemam i ne želim imati, je presudna. Premlad sam da se zadovoljim trenutnim stanjem i stagnacijom naše uspavane Crikvenice. Od rane mladosti slušam kako moji stariji sugrađani pamte bolje dane pa rekoh – ajmo vratiti stari sjaj svim mjestima u našemu gradu. Da bih ostvario ono što naši sugrađani žele i trebaju, potrebno mi je samo 50 posto plus jedan glas na listi za gradonačelnika.
Što konkretno znači da se vodite željama naših sugrađana? Kako znate što većina želi?
– Jednostavno, svatko od nas može na mrežnim stranicama Grada Crikvenice otvoriti temu savjetovanja s građanima oko kapitalnih projekata, gdje smo detektirali tri ključne želje. Sve tri su ostvarive u jednome do dva mandata.
Smatrate da Crikvenica nužno treba dom kulture?
– Apsolutno. Nevjerojatno je da grad sa stoljetnom tradicijom turizma nema dovoljno velik prostor za održavanje kvalitetnih kulturno-umjetničkih, zabavnih i edukativnih programa za sve generacije. Reprezentativan prostor koji će naš grad učiniti prepoznatljivim. Sramotno je da se za tu namjenu koristi sportska dvorana koja uopće nije opremljena za to ili da se plaća postavljanje šatora na Trgu Stjepana Radića. Današnja gradska vlast tvrdi da na području grada nema prostora za izgradnju takvog objekta, no mi se ne slažemo. Imamo rješenje – vratili bismo nešto staro, ali u novom ruhu.
Želimo izgraditi hommage nekadašnjemu simbolu Crikvenice, objektu koji su putnici s trajekta Šilo – Crikvenica prvog ugledali prije uplovljavanja u luku. Stariji znaju o čemu se radi, to je dom Partizan, nekadašnja Sokolana, srušena 1986. godine. Sada se na toj atraktivnoj lokaciji u centru Crikvenice nalazi veliko gradsko parkiralište. Parkirna mjesta na toj lokaciji nadomjestit će izgradnja garaže s 400 mjesta na lokaciji postojećega parkirališta Riviera. Obećanja da će ponovno izgraditi nikad se nisu ostvarila pa je protokom vremena ta tema pala u zaborav. Imamo čak dva projekta za novi dom, koji će se uklopiti u vizuru grada. A građani će odlučiti kojim ćemo smjerom krenuti.
Drugi na listi želja je zatvoreni bazen, i o tome se godinama priča?
– Najveća želja naših stanovnika je izgradnja zatvorenog gradskog kompleksa bazena i popratnih sadržaja. Iako se ova tema provlači godinama i ponovno je uvrštena u projekcije proračuna za iduće godine, aktualna vlast nema odgovor na ovaj opravdani zahtjev svojih građana. Ali, kad ima volje, ima i načina pa i za ovu investiciju imamo rješenje u našem programu.
Planiramo gradnju reprezentativnog kompleksa s bazenom u Crikvenici, koji će se moći koristiti za treninge i rekreaciju tijekom cijele godine. Nećemo zaboraviti na uređenje postojećega gradskoga plivališta ni naše jedriličare, kojima želimo urediti novi centar. Na prostoru pokraj sadašnjega boćališta u Jadranovu želimo izgraditi novi sportski centar s raznim sadržajima, poput boćališta, multifunkcionalne dvorane i teretane za osobe s invaliditetom. Nova je dvorana u planu i za Matkino u Selcu, dok za naselje Hrusta planiramo uređenje igrališta.
Ulaganjem u postojeću infrastrukturu, stvaranjem novih lokacija i kvalitetnim upravljanjem naš će grad postati poželjno odredište za pripreme vrhunskih sportaša i održavanje sportskih događanja od međunarodnog značaja. Naravno, time će i naše sportašice i sportaši imati bolje uvjete za treniranje, a Grad Crikvenica temelj za poticanje jačanja suradnje s hotelijerima, osobito s najvećim – Jadranom d. d. Osnivanjem zajednice sportova stekli bi se uvjeti za kvalitetnije upravljanje sportskim objektima i bolju koordinaciju sportskih klubova.
Vaše najvrućije izborno obećanje je rješavanje prometne infrastrukture u našim mjestima, kako to mislite izvesti?
– Urbanizam prijeratne Crikvenice zaslužan je za prekrasne vile i hotele, ali nije mogao predvidjeti potrebe stanovništva stotinjak godina kasnije. Kako to riješiti danas u nedostatku javnih površina za gradnju novih parkirališta u centru Crikvenice? Jednostavno, kao i stotine gradova u Europi – izgradnjom garaža koje neće narušiti gradske vizure ni smanjiti zelene površine po kojima smo oduvijek bili poznati.
Istražili smo i imamo realne prijedloge za prvu garažu u Crikvenici, koja će imati 400 parkirnih mjesta (trenutačno je na toj lokaciji parkiralište Riviera), čija je gradnja ostvariva u jednome mandatu. Naravno, razmišljamo i o aktivnom rješavanju parkirališta na adekvatnoj lokaciji u Selcu. U blizini garaža i parkirališta koji su udaljeniji uveli bismo sustav SMARTbikes, kako bi građani i posjetitelji mogli koristiti javne bicikle. Cilj je da centri naših mjesta prodišu i imaju više mjesta za pješake, bicikliste i ostale rekreativce te da i na taj način postanemo dio mreže pametnih gradova.
Općenito, javni je prijevoz tema o kojoj ozbiljno promišljamo, jer dijelove našega grada treba još bolje povezati, uvesti češće linije, posebno tijekom ljetnih mjeseci. Svjesni smo povremenih gužvi na ulazima u naša mjesta i kompliciranijih izlaza na magistralu, prvenstveno u Selcu. Rješenje je u kružnim tokovima.
Nakon glavnih projekata koje ste naveli, što je još potrebno da nam grad zablista?
– Evidentno je da se mnogi dijelovi grada neadekvatno održavaju i da vlada popriličan komunalni nered. Želimo čist, zelen i zdrav grad. Čistoća i sklad u svim našim mjestima moraju biti pravilo, a ne iznimka. Prve ćemo rezultate postići kroz provođenje nekoliko aktivnosti: povećanjem energetske učinkovitosti, reformom odvoza i zbrinjavanja otpada, ulaganjem u održavanje javnih i zelenih površina. Naši su parkovi nekoć bili ponos, a naš je cilj urediti ih i oplemeniti u suradnji s priznatim stručnjacima.
Strossmayerovo šetalište, popularna Balustrada, je srce našeg grada i nužna mu je temeljita obnova, opet prema željama i potrebama naših građana i poduzetnika. Plaže su naš vrijedan prirodni resurs, no znamo da se njima može kvalitetnije upravljati. I da moraju biti uredne baš svaki dan u godini, a ne da se sve često svede na brzinsko ušminkavanje prije ljeta, a nakon toga često ostane nered. U planu je svakako konkretnije tematiziranje plaža i izgradnja nekih novih plažnih područja, koja nužno ne znače nasipavanje obale.
Svako od naša četiri mjesta dio je iste priče, no ponosimo se njihovim različitostima. Najmirnije je Jadranovo, čija očuvana priroda suvremenom čovjeku pruža toliko potreban mir. Želja nam je urediti vidikovac iznad Jadranova, reprezentativan ulaz na područje grada, gdje će posjetitelji moći uživati i odmoriti se, ali i dobiti potrebne informacije. Dramalj zaslužuje uređenje Pazdehove i prostora za okupljanje ispred crkve te bolju brigu o domu, koji mora biti obnovljen. Komunalna infrastruktura i signalizacija u gradu moraju biti usklađene i posložene, bez stvaranja nepotrebnog šarenila. Konkretnim se projektima postepeno može uvesti red u prostoru, koji nam je toliko potreban. Počevši od osnovnih potreba – poput kanti za otpad.
I uređenih javnih wc-a, koji će raditi cijele godine. Odredište kojemu je cilj cjelogodišnji turizam i konstantno podizanje kvalitete ponude ne može si dozvoliti padove na najjednostavnijim ispitima.
Želimo što više koristiti obnovljive izvore energije, a sreća je da živimo u kraju koji nam to omogućuje. Jedna od aktivnosti koje planiramo po tom pitanju je sufinanciranje postavljanja fotonaponskih elektrana na obiteljske kuće.
Iako se formalno ubrajamo u razvijenija područja, vjerujemo da možemo dobiti znatno više sredstava iz EU fondova. U planu je restrukturiranje gradske uprave na način da se poveća učinkovitost svih djelatnika. Jedan je od ciljeva formiranje novoga odsjeka za EU fondove, koji će pripremati i prijavljivati konkretne projekte, ali i pružati podršku ostalim poslovnim subjektima i udrugama. Zašto bismo sve plaćali sami, dok drugi dobivaju bespovratna sredstva? Primjera za to ima, a jedan je vrtić u Gornjemu kraju, kojega zbog nesposobnosti aktualne gradske vlasti plaćaju građani, dok je u posljednjih nekoliko godina preko 300 vrtića u Hrvatskoj sufinancirano europskim sredstvima.