U Saboru sam među desetak najaktivnijih zastupnika, govorio sam više od 1.250 puta u ime kluba i u raspravama, predao sam više od 150 amandmana… Radilo se
Kampanja za parlamentarne izbore je praktički gotova, u srijedu nas očekuju izbori. Uoči dana koji će odrediti sudbinu Hrvatske u idućem četverogodišnjem razdoblju razgovarali smo s jednim od najaktivnijih saborskih zastupnika u prošlom sazivu sabora, s kandidatom Mosta, nositeljem liste u 8. Izbornoj jedinici Marinom Miletićem.
Koja postignuća iz svog mandata u prošlom sazivu Sabora držite da su najvažnija?
– Moj apsolutno najvažniji doprinos, ali i doprinos cjelokupnog kluba Mosta u prošlom sazivu je činjenica da sam sa svojim kolegama pokrenuo borbu za slobodu zbog neviđenog tlačenja našeg, ali i ostalih naroda tijekom plandemije od strane globalističkih organizacija i njihovih poslušnika na vlasti koji su Hrvatsku i njene institucije doslovno okupirali.
Mislim da smo ostvarili nešto što je izgledalo nemoguće, a to je da smo usred zime, uz hladnoću i kišu, skupili 430 tisuća potpisa ljudi koji su se odvažili reći ne totalitarističkim stremljenjima vladajućih. Potpuno sam uvjeren da je upravo taj faktor, uz veličanstveni prosvjed na Trgu Bana Jelačića bio presudan da se vlastodršci zamisle i olabave taj totalitaristički pritisak i tako se zaustavilo potpuno gušenje građanskih prava i sloboda. Unutar Mosta sam bio zadužen za vođenje ove nacionalne akcije. Po deset sati dnevno sam stajao na štandu i sa štanda koordinirao nacionalnu organizaciju skupljanja potpisa. Nevjerojatno iskustvo, iznimno zahtjevno. Hvala timu koji mi je bio uz bok i bez kojih ne bi uspjeli. Posebno hvala Tabakici, Zvoni, Kristini, Ivanu, Danijeli, Mislavu, Ivi, Anti, Josipu, Nikoli, Alenu, Viktoru, Mariju, Zoranu i svim drugima!
Jeste li vi i vaše kolege iz Mosta ustvari protivnici znanosti? Nije li znanost predlagala mjere kojima smo bili izloženi?
– Ne mogu nikako biti protiv znanosti koja je u službi istine, ali uvijek sam bio i ostao protiv interesnih skupina, BigPharme koja nije brinula za zdravlje ljudi nego za gomilanje svoga bogatstva. Bio sam protiv nametanja suludih mjera koje su nam uništile zdravlje djece i mladih, koje su uništile gospodarstvo, proizvele inflaciju… Danas je i dobrom dijelu pobornika plandemijskih politika jasno da ovdje nisu bila čista posla. Ustvari se ovdje radilo o jednoj od najvećih prevara koje smo imali zadnjih stotinjak godina i čast mi je bila razotkrivati je. Organizirao sam okrugli stol u Saboru s profesorima koji su imali drugo mišljenje, a kojima su vrata medija bila potpuno zatvorena. I ne samo medija. I društvene su ih mreže cenzurirale tako da smo imali potpuno jednoumlje koje nije dozvoljavalo nikakvu znanstvenu raspravu. Zbog toga sam u Sabor doveo desetak doktora znanosti koji su argumentirano ukazivali na ludilo, bio je tu akademik Pavelić, profesor Vrček, profesor Lošo i mnogi drugi vrijedni i pošteni znanstvenici koji su bili izvrgnuti ponižavanju zbog svoje hrabrosti da traže znanstveni dijalog.
Osim po pitanju pandemije bili ste aktivni i na drugim područjima.
– U Saboru sam među desetak najaktivnijih zastupnika, govorio sam više od 1.250 puta u ime kluba i u raspravama, predao sam više od 150 amandmana… Radilo se. Želja mi je bila i da Hrvatski sabor približim našim građanima, organizirao sam u saborskim prostorijama jedanaest okruglih stolova. Doveo sam 136 pčelara i prvi put uveo žive pčele u Sabor što je na kraju rezultiralo rušenjem nepovoljnog pravilnika i na taj način smo se izborili za bolje uvjete za naše pčelare. Prvi sam u Hrvatski sabor doveo beskućnike, bili su to štićenici prihvatilišta Ruže sv. Franje iz Rijeke. Zaustavio sam sa svojim timom gradnju dvaju štetnih spalionica smeća: na vodozaštitnom području Sušačke Drage. I u Prezidu gdje je mutna talijanska ekipa htjela graditi spalionicu svoga tekstilnog otpada.
Osim političkih dosta se angažirani i na području duhovnih aktivnosti.
– Da, iznimno sam ponosan što sam prvi put, poslije 1991. godine u Hrvatskom saboru okupio na molitvu i molitveno slavlje pravoslavce, protestante i katolike. I to sam napravio dva puta.
Kakvu ulogu u vašem životu ima sport?
– Sport zauzima jednu od najvažnijih uloga u kreiranju mojih dnevnih rasporeda. Igram natjecateljsku košarku, A2 ligu za moj Kastav, redovno trčim, polumaratone, volim roniti na dah, penjati se na ferate. Organizirao sam i okrugle stolove na temu sporta, doveo sam u Sabor i sportaše, kineziologe, trenere.
Imate li informaciju, jeste li vi jedini aktivni sportaš među zastupnicima?
– Nisam siguran. Postoje zastupnici koji su rekreativci, ali nemam informaciju da je netko od njih aktivni sportaš, registrirani natjecatelj u nekom saveznom ligaškom natjecanju.
Kako vidite problem financiranja sporta? Što treba učiniti za sport da bi sport rastao u našem društvu?
– Ako smo suglasni da nam je cilj unapređenje sportske infrastrukture i podizanja kvalitete olimpijskog sporta onda kao jedino rješenje vidim osnivanje Nacionalne agencije za razvoj olimpijskih sportova. Dosta smo promišljali o toj temi. Agencija će biti fokusirana na institucionalnu podršku i upravljanje sportom, s namjerom investiranja podizanja državnih investicija u sport sa sadašnjih 38,4 milijuna eura godišnje na 115 milijuna eura do kraja mandata. Ključne aktivnosti uključuju pripremu za donošenje novog okvira nacionalne strategije razvoja sporta i osiguranje financijskih sredstava iz EU fondova. Pored toga, radit ćemo na uklanjanju poreznih i drugih administrativnih prepreka za privatne ulagače kako bi olakšali put do vrhunskih sportskih dostignuća.
Osim toga, najavljujemo povećanje poreza na klađenje s 35 na 50 posto. Ovaj nužne mjere pojačat će našu poziciju na sportskoj karti svijeta i pomoći sportašima da ostvare izvrsne rezultate na međunarodnim natjecanjima. Sport je iznimno važan za zdravlje nacije i zalaganje za sport bit će mi i nadalje u fokusu.
Godinama ste bili vjeroučitelj, školstvo nam se nalazi u krizi, što vidite kao rješenje?
– Da, radio sam kao vjeroučitelj 16 godina, 14 godina u Sušačkoj gimnaziji. Bio sam sindikalni povjerenik, duboko sam involviran u temu prosvjete. Učitelje treba osloboditi nepotrebne birokratizacije, dati im slobodu da kreativno rade s djecom, zaštititi ih od isfrustriranih roditelja, vrednovati ispravno rad učitelja kroz dobre plaće. A djecu treba zaštititi od rodne ideologije i tih bolesnoća, protiv smo cjelodnevne nastave, zalažem se za što više praktične nastave, boravka u prirodi i na terenu.
Rodne ideologije držite bolesnim?
– Da. Postoje interesni lobiji koji idu ka brisanju granice između spolova. A rodna ideologija porobljuje svijet. Ovo nije izjavio neki pomahnitali teoretičar zavjera nego liberalni papa Franjo.
Ljudi otvorena duha, ali snažne razboritosti, neovisno kojem političkom spektru pripadali, uočavaju opasnost rodne ideologije. Sve postojeće društvene konstrukcije treba dekonstruirati. Sjene su perfidne, najdublje revolucije ne događaju se kroz prolijevanje krvi i nužno uz fizičko nasilje, nego se kroz medije, kulturu, obrazovni sustav i politiku mijenjaju temelji na kojima je nastala i opstala naša civilizacija.
Po toj rodnoj ideologiji i revoluciji koju provode njihovi pijuni – više nije bitno kako si došao na ovaj svijet. Kao muškarac ili žena, jer je sve moguće mijenjati. Rodna ideologija postavlja nove društvene konstrukte, pojedinci trebaju sami odrediti što žele biti. Time nisu ignorirani samo duhovni nego i prirodni zakoni. Potiče se djecu u pubertetu da se odvaže na promjenu spola. Čak imamo zalaganja da se takvi zahvati i hormonske terapije plaćaju iz proračuna. To je potpuna ludost! Eksperimentiranje bez ikakve objektivne svrhe i manipuliranje ljudima u njihovoj osjetljivoj fazi za mene je jasna manifestacija zla.
Obranit ćemo našu djecu od njihove kolonizacije svijeta. I borit ćemo se do kraja kako bismo sačuvali stijenu na kojoj je sagrađen ovaj naš svijet.
I vaš stav prema migrantima često je predmet polemika. Vi se oštro protivite migrantima?
– Ne. Koruptivna hobotnica HDZ-a je rastjerala 500 tisuća Hrvata izvan domovine. Našem društvu su potrebni radnici. I ja se ne protivim radnicima kao takvima. Hrvatska treba poštene i dobre radnike. Ali, mi u Mostu se zalažemo prvo za povratak hrvatskog iseljeništva i intenzivno radimo na tome. Onda želimo podići plaće hrvatskim radnicima i omogućiti im kvalitetniji život u našoj zemlji. Hrvatska mora ostati sigurna zemlja, u kojoj ćemo sačuvati naš identitet i kulturu. Dakle, protivimo se protuzakonitom probijanju granice i procesu izmjene stanovništva.
Govorite i o tome da se plaćanje gotovinom mora zaštititi. Zašto?
– I ja sam koristim mobitel za mnoga plaćanja. Ali, keš moramo sačuvati kao mogućnost plaćanja za svakoga tko to želi i sve trgovine moraju u Hrvatskoj nuditi plaćanje gotovinom. Ne želimo neku ludu situaciju u kojoj će u nekoj budućnosti neki briselski činovnik pritiskom na gumb onemogućiti nekome korištenje njegovog novca jer je bio nepoćudan, jer se nije slijepo podvrgavao signaliziranim vrlinama kao što su izvrnuta pravila ponašanja tijekom plandemije ili neka nova ludost vezana uz klimatske promjene. Gotovina je isto garant slobode. Sačuvat ćemo plaćanje gotovinom.
I za kraj, što je vama najvažnije?
– Sačuvati obitelj, našu slobodu i sigurnost naše zemlje. Za to sam se borio tijekom mog mandata i za to se nastavljam boriti!