Na listi 500 najvećih stvaratelja nove vrijednosti u Hrvatskoj 2019. godine nalazi se 21 poduzeće iz Primorsko-goranske županije koja zajedno generiraju više od 489 milijuna € novostvorene vrijednosti. Više informacija o gospodarstvu regije potražite na www.prigoda.hr i www.pametnaregija.hr.
Rijeka – Poslovni tjednik „Lider“ krajem studenog u svojem je posebnom izdanju objavio 500 najvećih stvaratelja nove vrijednosti u Hrvatskoj 2019. godine. Gdje su na navednoj listi tvrtke iz Primorsko-goranske županije? Koji sektori su najzastupljeniji? Da li su zastupljene tvrtke iz svih dijelovi Županije tj. sve njene mikroregije?
Pojednostavljena definicija novostvorene vrijednosti zbroj je ostvarene bruto dobiti i isplaćenih bruto plaća.
Na listi 500 najvećih stvaratelja nove vrijednosti u Hrvatskoj 2019. godine nalazi se 21 poduzeće iz Primorsko-goranske županije koja zajedno generiraju više od 489 milijuna € novostvorene vrijednosti. Na proširenoj listi 1000 najvećih Primorsko-goranska županija ima 57 poduzeća koja generiraju više od 634 milijuna € novostvorene vrijednosti. Prema tom kriteriju tvrtke iz PGŽ-a zauzimaju 4. mjesto s udjelom od 4,9% u ukupno novostvorenoj vrijednosti 1000 najvećih. Navedenom listom suvereno vladaju tvrtke sa sjedištem u Gradu Zagrebu s udjelom od 61,4%. Slijede poslovni subjekti Splitsko-dalmatinske županije s udjelom od 5,5% te one iz Zagrebačke županije s udjelom od 5,4%.
Promatramo li sektorsku distribuciju 21 tvrtke iz PGŽ na navedenoj listi, dvije banke sa središtem u PGŽ imaju udio od 42,1% u ukupno novostvorenoj vrijednosti 21 najvećih. Slijedi trgovina-maloprodaja također sa dva poduzeća s udjelom od 16,8%. Na trećem mjestu je sektor prometa-vodeni prijevoz koji drži 7,7% sa samo jednim poduzećem. Na četvrtom mjestu je sektor turizam-hoteli i restorani sa dva predstavnika i udjelom od 5,4%. Na petom mjestu je sektor farmaceutike s jednim predstavnikom i udjelom 5,3%. Svi ostali sektori sudjeluju s manje od 5% u ukupnoj novostvorenoj vrijednosti 21 poduzeća u PGŽ.
Prema vlasništvu od 21 uvršetene tvrtke njih 17 u privatnom je vlasništvu, dvije tvrtke su u većinskom državnom većinskom vlasništvu, dok su dva subjekta komunalna društva u vlasništvu lokalne samouprave.
Prema zastupljenosti mikroregija Primorje s Urbanom aglomeracijom Rijeka dominira sa 19 poduzeća od 21. Ako gledamo prema općinama/gradovima najviše tvrtki je registrirano u Rijeci, čak 15, dvije u Opatiji, jedna u Kastvu, a jedna u Bakru. Otoci imaju dva predstavnika na toj listi. Subjekti imaju svoja središta na Krku i Rabu. Mikroregija Gorski kotar nije zastupljena na listi. Kada bi se analiziralo 1000 najvećih stvaratelja nove vrijednosti u Hrvatskoj u 2019. godini tada bi Gorski kotar imao samo jednog predstavnika, Drvenjaču d.d. Fužine i to tek na 912 mjestu.
U dolje priloženoj tablici vidimo da prema novostvorenoj vrijednosti u 2019. godini u PGŽ uvjerljivo predvodi Erste & Steiermärkische Bank d.d. sa 199.793.000 € novostvorene vrijednosti te s udjelom od čak 40,8 % novostvorene vrijednosti svih poduzeća s područja PGŽ. Jednaku poziciju Erste & Steiermärkische bank imala i 2018. godine, a za očekivati je da će je zadržati i u budućnosti.
Slijedi riječki lanac supermarketa Plodine d.d. sa 75.037.000 € novostvorene vrijednosti te udjelom od 15,3%. Također i u 2018. godini Plodine d.d. su držale drugo mjesto u Županiji.
U 2019. godini Jadrolinija se nalazila na trećem mjestu u PGŽ s novostvorenom vrijednosti od 37.757.000 € i udjelom od 7,7 % . U 2019. godini Jadrolinija na listi 500 najboljih u Hrvatskoj zauzima 53. mjesto, dok je godinu dana ranije bila 42. u RH.
Na četvrtom mjestu nalazi se JGL d.d. sa 26.154.000 € novostvorene vrijednosti i udjelom 5,3%. JGL d.d. raste iz godinu u godinu. 2018. na nacionalnoj tablici držao je 134. mjesto, te se već u 2019. godini penje na 93. mjesto. U navedenom razdoblju tvrtka ima rast produktivnosti od 57,4%, rast prihoda od 25,7%, bruto dobiti od 343,6% te izvrsne ostale pokazatelje uspješnosti poslovanja (prikazano u priloženoj tablici).
GP Krk d.d. kao jedini predstavnik sektora građevinarstva nalazi se na petom mjestu sa 16.499.000 € novostvorene vrijednosti i udjelom od 3,4%. U 2018. godini je bio na 146. mjestu od 500 najboljih u Hrvatskoj, a u 2019. godini nalazi se na 153 mjestu.
Na šestom je mjestu hotelsko poduzeće Liburnia Riviera Hoteli d.d. iz Opatije sa novostvorenom vrijednošću u 2019. godini od 14.245.000 €. Sedmo mjesto drži vodeća državna nautička tvrtka sa najvećim sustavom marina ACI d.d. čija je novostvorena vrijednost u 2019. godini iznosi 13.781.000 €.
Osmo mjesto liste najvećih poduzeća PGŽ prema novostvorenoj vrijednosti pripada Brodogradilištu Viktor Lenac d.d.. Lenac je u 2019. godini ostvario 12.352.000 € novostvorene vrijednosti. Poduzeće Imperial Riviera d.d. sa sjedištem u Rabu u 2019. godini generiralo je 12.183.000 € novostvorene vrijednosti čime se smjestilo na deveto mjesto. Deseto mjesto sa 9.594.000 € novostvorene vrijednosti u 2019. godini drži kastavsko poduzeće Montelektro d.o.o.
Ostale tvrtke iz PGŽ na navednoj listi te ključni pokazatelji uspješnosti poslovanja prikazani su u priloženoj tablici.
Suočena sa sve ozbiljnijim posljedicama pandemije Covid-19 lista 500 najvećih stvaratelja nove vrijednosti u Hrvatskoj izgledati će zacijelo drugačije u izazovima obilatoj 2020. godini. Mnoge tvrtke, posebno one iz sektora turizma, prijevoza suočena su s ozbiljnim izazovima
Također, očekuje se ukupan pad novostvorene vrijednosti te rast na listi 500 najboljih tvrtki iz sektora koji su bili manje pogođeni pandemijom (ICT, dijelovi prerađivačke industrije, farmaceutski sektor).
Sukladno trenutnim ekonomskim prognozama objavljenim od strane Europske komisije, ove godine zbog pandemije COVID-19 očekuje se pad hrvatskog gospodarstva od najmanje 9,6%. Za sljedeću 2021. godini predviđa se rast od 5,7%, dok za 2022. godine rast treba dosegnuti 3,7%. Drugim riječima, navedene prognoze predviđaju da će Republika Hrvatska doseći pretkriznu razinu tek 2022. godine.
Razvojna agencija PGŽ smatra, ukoliko se kvalitetno pripremi prioritetni popis projekata te Vlada odluči značajnije ulagati istraživanje i razvoj, digitalizaciju te „plave i zelene“ sektore, brži oporavak od predviđenog moguće je ostvariti ulaganjima iz EU Mehanizma za oporavak i otpornost za Hrvatsku vrijednog gotovo 9 milijardi € koje EU namjerava Hravtskoj staviti na raspolaganje sredinom 2021. godine. Brzina i kvalitetna priprema projekata s brzim povratkom i ulaganje u brzorastuće sektore značajan je test Vlade RH u 2021. godini.
