Senjska tiskara s radom počela samo 39 godina nakon što je Gutenberg izumio tiskarski stroj
SENJ U Senju je prigodno obilježen 7. kolovoz, datum kada je 1494. godine završeno tiskanje Senjskog glagoljskog misala, prve knjige tiskane na hrvatskome tlu, na hrvatskom jeziku i na hrvatskom pismu. Dan 7. kolovoza, kao i djelovanje senjske glagoljske tiskare od 1494. do 1508. godine, smatra se jednim od najvažnijih datuma i događanja i senjske i hrvatske povijesti i kulture.
U okviru programa obilježavanja tiskanja Misala u senjskoj je katedrali služena sveta misa na staroslavenskom posvećena senjskim kanonicima Blažu Baromiću, Silvestru Bedričiću i Gašparu Turčiću, ali i svim suradnicima senjske glagoljske tiskare, glagoljašima, koji su hrvatskome puku darovali knjigu – misal te svim senjskim svećenicama, popovima glagoljašima, koji su stoljećima njegovali tradiciju glagoljice i staroslavenskoga jezika u bogoslužju, a misu je vodio senjski župnik Richard Pavlić.
Na ploču posvećenu senjskoj glagoljskoj tiskari i na spomenik Blažu Baromiću nedaleko katedrale, u znak poštivanja i sjećanja postavljeni su lovorovi vijenci. Kako je dr. Glavičić najavio, obilježavanjem je i službeno je pokrenuta stranica Senjskog muzejskog društva na Facebooku. Organizator događanja je Senjsko muzejsko društvo, a uz članove društva i stanovnike Senja prisustvovao mu je i gradonačelnik Senja Jurica Tomljanović.
– Misal svjedoči o hrvatskoj prošlosti, o hrvatskoj kulturnoj tradiciji i o našoj posebnosti unutar hrvatske katoličke crkve, rekao je među ostalim u svom iscrpnom osvrtu na Misal, te na društvene, političke i gospodarske prilike u kojem je nastao Juraj Lokmer, knjižničar i kulturni djelatnik, te autor brojnih znanstvenih i stručnih radova o hrvatskoj povijesti i knjižničarstvu koji je zajedno sa suprugom Filkom potaknuo, organizirao i realizirao niz projekata vezanih za promicanje senjske i hrvatske glagoljske baštine. Govorio je također i o senjskoj glagoljskoj baštini, senjskoj glagoljskoj tiskari, te o glagoljskim spomenicima i tiskanim knjigama kao i o potrebi njihove primjerene valorizacije.
– Senjska glagoljska tiskara najvjerojatnije je djelovala u blizini senjske katedrale, jednog od najvažnijih središta glagoljaštva. Gdje je glagoljica, a to znači i hrvatski jezik i hrvatsko pismo u službenoj upotrebi već od 1248. godine. Tada je papa Inocent IV dao povlasticu glagoljanja senjskom biskupu Filipu, što znači da je biskup bogoslužje mogao vršiti na staroslavenskom jeziku i to iz glagoljskih knjiga koje su se tada prepisivale. Za Misal je dokazano da je tiskana na hrvatskom tlu što potvrđuje da je Senj kolijevka hrvatskog tiskarstva, rekao je među ostalim predsjednik Senjskog muzejskog društva. prof.dr.sc. Miroslav Glavičić.
Istaknuo je i kako je u Senju najstariji glagoljski zapis Senjska ploča nastala oko 1100. godine, a poznato je još i desetak drugih glagoljskih spomenika. Uz to, i statut senjskog kaptola bio je napisan na glagoljici, ali original nije sačuvan nego samo njegov latinički prijepis. U Senju se je nalazio i glagoljski skriptorij, a poznata je i njegova iluminatorska djelatnost. Uz to, od kraja 14.st. Senjski kaptol je bio mjesto gdje su se na glagoljici izdavali razni dokumenti ovjereni kaptolskim pečatom.
– Zato je otvaranje tiskare bio logičan slijed takvih okolnosti, a konkretno u Misalu kao prvoj tiskanoj knjizi u toj tiskari bili su sakupljeni svi tekstovi koji se upotrebljavaju kod služenja mise. Treba istaknuti i da je senjska tiskara s radom počela samo 39 godina nakon što je Gutenberg izumio tiskarski stroj. Sve ove činjenice potkrepljuju da je Grad Senj postao i ostao najjače uporište glagoljice na hrvatskom tlu, rekao je dr. Glavičić.
Najvažnija ime koje se veže za senjsku tiskaru je njen osnivač i prvi poznati tiskar Blaž Baromić, rodom iz
Vrbnika na otoku Krku, koji je tiskarski zanat izučio u Veneciji.