NZZJZ organizirao panel diskusiju povodom Ružičastog listopada: Dekodiranje tajni karcinoma – utjecaj psihe na tijek i prognozu
RIJEKA Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci u sklopu obilježavanja Ružičastog listopada održana je panel diskusija s međunarodnim sudjelovanjem “Dekodiranje tajni karcinoma – utjecaj psihe na tijek i prognozu” koja je ujedno i središnje događanje programa. U panel raspravi, koju je vodila moderatorica dr. Nine Bašić Marković sudjelovali su dr. Morana Brkljačić, dr. Elizabeta Dadić Hero, liječnici Svjetlana Gašparović Babić, Helena Glibotić Kresina i Damir Juranić, dr. Karin Kuljanić i dr. Vlatka Sotošek.
– S ciljem podizanja svjesnosti o važnosti prevencije karcinoma dojke mjesec listopad obilježava se u znaku ružičaste vrpce. Karcinom dojke još je uvijek najčešće sijelo karcinoma u ženskoj populaciji, a prema statističkim podacima za 2023. godinu, u Primorsko-goranskoj županiji od ove je bolesti oboljelo 227 žena. Kada je riječ o smrtnosti, bilježi se ohrabrujući trend pada, no ona i dalje nije zanemariva – u 2023. godini od raka dojke u našoj Županiji preminula je 61 žena. Ovi rezultati djelomično su posljedica sustavnog preventivnog djelovanja i provođenja Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, koji se na nacionalnoj razini provodi od 2006. godine, a pokrenut je 2004. upravo u našoj županiji.
Otkrivanjem patoloških promjena u ranoj fazi bolesti dok je maligna promjena još ograničena, izgledi za izlječenje dosežu i do 90 posto dok je petogodišnje preživljenje iznimno visoko – 97 posto. Zahvaljujući zajedničkom djelovanju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, obiteljskih liječnika i patronažnih sestara, u osmom ciklusu Programa, koji je završio u ožujku ove godine, odaziv žena porastao je na 68 posto, što predstavlja najveći odaziv od početka provedbe ovog nacionalnog preventivnog programa, istaknula je voditeljica Odjela za javno zdravstvo NZZJZ PGŽ Helena Glibotić Kresina.
Panel diskusija naglasila je važnost sekundarne prevencije, odnosno rane dijagnostike karcinoma dojke te psihološke podrške ženama oboljelima od raka dojke jer borba s bolešću ne obuhvaća samo fizičko liječenje, već i emocionalni oporavak i prihvaćanje promjena.
– Karcinom dojke je po pojavnosti treći vodeći karcinom u svijetu. Apeliram prema ženama da odlaze na redovne sistematske preglede, a prvi inicijalni ultrazvučni pregled trebalo bi obaviti već od 24. godine života te ponavljati ga jednom godišnje. Prvi mamografski pregled preporučeno je napraviti od 40. godine života, a kod žena koje imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu već od 35, upozorila je dr. Morana Brkljačić.
– Znanstveno je dokazano da je zlatni standard prevencije karcinoma tzv. sekundarna prevencija, odnosno rano otkrivanje putem populacijskog screeninga. Ona ne umanjuje važnost primarne prevencije, poput usvajanja zdravih životnih stilova, ali primarna prevencija ima veći značaj kod nekih drugih kroničnih nezaraznih bolesti, npr. kardiovaskularnih, objašnjava Svjetlana Gašparović Babić.
Psihološka podrška ženama oboljelima od raka dojke jednako je važna kao i sama medicinska terapija. Dijagnoza raka često donosi snažan emocionalni šok, strah i osjećaj neizvjesnosti. U tom trenutku, stručna psihološka pomoć pomaže ženi da prihvati dijagnozu, izrazi svoje emocije i pronađe način kako se nositi s promjenama koje bolest donosi. Tijekom liječenja, mnoge se žene suočavaju s tjeskobom, depresijom i gubitkom samopouzdanja, osobito zbog promjena u tijelu koje zahvaćaju osjećaj ženstvenosti i vlastitog identiteta. Psihološka podrška pomaže u procesu prihvaćanja tih promjena i jačanju slike o sebi. Ona također olakšava komunikaciju s partnerom, obitelji i prijateljima, jer bolest ne pogađa samo oboljelu osobu, nego i njezinu okolinu. Kroz razgovore sa psihologom ili sudjelovanje u grupama podrške, žene pronalaze razumijevanje, snagu i motivaciju da nastave borbu. Emocionalna stabilnost pritom ima i fizički učinak – povećava suradljivost tijekom liječenja, jača imunitet i doprinosi boljoj kvaliteti života.
– Ne postoji univerzalni recept za bolje nošenje s dijagnozom. Dijagnoza vrlo često dovodi do anksioznosti i depresije te ako se to dogodi, vrlo je bitno obratiti se stručnjaku koji će pacijentu pomoći da pronađe smisao i smjer. Svjedočimo sve većem broju žena koje nakon uspostavljenje dijagnoze uz psihološku podršku uspijevaju pronaći novu snagu unutar sebe te živjeti sretan i ispunjen život, naglasila je dr. Karin Kuljanić.
– Pacijenti koji se podvrgavaju operaciji s nižim razinama anksioznosti, nakon operacije imaju kraći oporavak, osjećaju manju razinu fizičke boli te se općenito bolje oporavljaju, otkrio je liječnik Juranić.
– Reakcija na dijagnozu i operaciju kod svake je osobe različita. Neki se boje, neki plaču, a neki cijelu situaciju podnose smireno i staloženo. Dobro psihičko stanje pacijenta značajno olakšava posao nama anesteziolozima. Također, mnogi pacijenti osjećaju i strah od boli, ali današnje metode liječenja boli su zaista napredovale i na raspolaganju nam je široki spektar analgetika pa nam žene nakon operacije vrlo često govore da su cijelo iskustvo doživjele znatno pozitivnije od očekivanog, istaknula je dr. Vlatka Sotošek.
Psihološka podrška važna je i nakon završetka terapije, kada se javlja strah od povratka bolesti i potreba za ponovnim pronalaskom ravnoteže u svakodnevici. Ona pomaže ženama da iz ovog iskustva izađu snažnije, samopouzdanije i svjesnije vlastite vrijednosti.
– U praksi susrećemo dvije skupine pacijenata oboljelih od karcinoma, one koji žele pohađati grupne terapije, ali i one koji inzistiraju isključivo na individualnoj terapiji te liječenju blažim antidepresivima zbog straha od potencijalne ovisnosti. Važno je pacijentu objasniti da mnoge kronične bolesti, poput oboljenja štitnjače ili dijabetes, podrazumijevaju doživotnu terapiju uz koju pacijenti vode potpuno normalan život, dok se terapija antidepresivima u ovom slučaju koristi godinu dana, naglasila je dr. Elizabeta Dadić Hero.
Panel diskusiju organizirao je Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije u suradnji s Medicinskim fakultetom i Fakultetom zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci te Udrugom žena operiranih dojki Nada – Rijeka, uz podršku i partnerstvo Primorsko-goranske županije (projekt Zdrave županije), Grada Rijeke (projekt Rijeka zdravi grad) te Lige protiv raka PGŽ, kako bi se obilježio mjesec svjesnosti i borbe protiv raka dojke te kako bi se istaknula važnost prevencije i rane dijagnostike.