Na susretu župana Komadine s (grado)načelnicima u Omišlju u prvom planu je zbrinjavanje otpada. Očito problem koji će eskalirati. Pogotovo ako ne profunkcionira odvojeno prikupljanje otpada
NJIVICE Peti susret primorsko-goranskog župana Zlatka Komadine s gradonačelnicima i načelnicima s područja Županije te saborskim zastupnicima održao se u hotelu Beli Kamik u Njivicama, na području Općine Omišalj. Goste je pozdravila i sa svojom Općinom ih upoznala načelnica Općine Omišalj Mirela Ahmetović. Župan Komadina, koji je radno slavio rođendan, podsjetio je na izazove koje nosi porezna reforma, europske projekte, od 60 milijuna kuna vrijednih Frankopana do niza malih projekata te naglasio velika ulaganja u lučku infrastrukturu u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture. Komadina je naglasio značaj zbrinjavanja otpada.
Upravo je zbrinjavanje otpada bila prva i najobimnija tema prvog dana skupa. U temu je nazočne uvela pročelnica Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša prof. dr. sc. Koraljka Vahtar Jurković naglasivši da su pred jedinicama lokalne samouprave velike obveze.
Direktor Ekoplusa Miodrag Šarac je upoznao (grado)načelnike s radom Centra za gospodarenje otpadom Marišćina. Poručio je da ljudi na Viškovu nisu izmišljali probleme te da nije bilo lako živjeti gore. Kad su ljudi prigovarali, imali su pravo, primijetio je direktor Ekoplusa. Ove godine znatno je smanjeno područje na kojem se osjeti utjecaj Marišćine. Isto tako i intenzitet, rekao je Šarac. Govoreći o budućnosti Marišćine, istaknuo je da je jedino rješenje primarna selekcija otpada. Alternative nema. Ukoliko građani neće selektirati otpad, na Marišćinu će dolaziti količine otpada koje se neće moći obraditi, kršit će se zakon, vrlo skoro će se popuniti kapaciteti, širit će se neugodni mirisi, a bit će neizbježna nova ulaganja i skupa gradnja novog centra za gospodarenje otpadom. Početak i ključ svega je pojedinac, ali pojedinac mora imati infrastrukturu (reciklažna dvorišta, sortirnice, kompostane), koju su dužne osigurati jedinice lokalne samouprave, rekao je Šarac napominjući da ljudi moraju na računu osjetiti korist od odvajanja otpada.
Već su primjetni pomaci, od siječnja su Cres i Lošinj smanjili količinu otpada kojeg šalju na Marišćinu za 23 posto, liburnijsko područje 20 posto, riječko područje koje pokriva Čistoća za dva posto. Na skupu je rečeno kako se na razini Županije odvaja 24 posto otpada, a primorsko-goranski župan Komadina je istaknuo da je cilj 50 posto i da se svi trebaju ugledati na otok Krk koji odvaja 60 posto otpada.
Načelnica sektora za Fondove EU pri Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Maja Feketić istaknula je da je 410 milijuna kuna uloženo u projekt odlaganje otpada na području Primorsko-goranske županije, što od strane Fonda, što od Europe.
Otvorila se diskusija. Načelnica Općine Viškovo Sanja Udović je upozorila da posljedice trpe samo mještani Općine Viškovo, a postoji 36 jedinica lokalne samouprave na području Županije. Nikad se neću pomiriti kao načelnica Općine da zbog pokušaja rješavanja problema, jer se zasada radi samo o pokušaju, trpi kvaliteta života na području Viškova, rekla je načelnica i konstatirala da turizam nekima donosi prihode, a nekima stvara probleme i troškove.
Što više odvojeno prikupljamo otpad, to nas više boli glava, to je našim građanima skuplje, rekao je gradonačelnik Cresa Kristijan Jurjako. Na kilogram plastike nećemo zaraditi već plaćati dvije kune po kilogramu jer nitko nije računao na troškove. Recimo, trajekta. Odvoz na Marišćinu nam se na kraju nudi kao najjeftinije rješenje, zaključio je Jurjako.
Župan Komadina je poručio čelnicima gradova i općina da je Županije spremna predati svoj udjel u Marišćini.
Predstavljen je i projekt izgradnje infrastrukture za širokopojasni internet u ruralnom području Županije.