U knjizi „500 hrvatskih žena“ Tomislava Ćorića koja govori o gospođama koje su značile nešto u povijesti, našlo se i imena iz našeg kraja, od Bakra do Vratnika
CRIKVENICA Pred nama je Dan žena. Jesmo li se ikad zapitali koliko su žene kroz povijest bile podcijenjene? Jesu li zaista povijest pisali samo muškarci? Očito je takve naprevde bio svjestan arhivar Studentskog centra u Zagrebu Tomislav Ćorić koji je napisao, a Večernji list objavio knjigu „500 hrvatskih žena“. Prof. dr. sc. Smiljana Leinert Novosel u pogovoru je napisala kako se teško možemo spontano sjetiti istaknutih žena u svijetu, a još manje u Hrvatskoj. Nije da ih nije bilo. Marija Terezija, Katarina Velika, Indira Gandhi, Margaret Thatcher, Maria Callas, Agatha Christie, Marilyin Monroe… Kod nas ćemo najprije izustiti imena Marije Jurić Zagorke i Ivane Brlić Mažuranić. No, jasno da se moramo pokloniti puno većem broju dama. Za mnoge od njih nikada nismo niti čuli. Nisu estradne zvijezde, niti influencerice, poduzetnice, niti osvajaju grudima i napumpanim usnama. Na popisu od 500 žena našli smo i 8 imena iz Hrvatskog primorja.
Kamila Ostojić Ružička – Bakar
Znaju li Bakrani za svoju orijentalisticu, autoricu prvog tursko-njemačkog rječnika na njemačkom jeziku, Kamilu Ostojić Ružička (1837.-1885.)? Od njemačkog cara je za rječnik dobila zlatnu medalju za „znanost i umjetnost“.
Marija Akačić (Maca Peris) – Hreljin
Iz Hreljina je kazališna glumica Maca Peris, pravog imena Marija Akačić (1835-1902). Ostalo je zapisano da je u kazalištu na Gornjem gradu u Zagrebu debitirala 1860. godine, kada su njemačke družine napustile hrvatsku pozornicu. Nastupala je u brojnim dramskim i operetnim predstavama.
Milica Mihičić – Crikvenica
Crikvenica se može pohvaliti glumicom Milicom Mihičić (1864.-1950.). Iza nje je 50 godina karijere u zagrebačkom HNK. U Zagrebu ima svoju ulicu, a kipar Ferdo Ivanščak izradio je oko 1915. godine i njenu bistu.
Greta Pexider-Srića Turković – Novi Vinodolski
U Novom je rođena kiparica i slikarica Greta Pexider-Srića, udana barunica Turković (1896.-1978.). Vrlo vrijednim umjetničkim ostvarenjima dala je veliki prilog hrvatskoj ampelografiji, znanstvenoj disciplini iz područja vinogradarstva koja se bavi istraživanjem lozica i loza, a ponajviše sortama vinove loze. Ampelografski atlas koji je izradila sa suprugom ocijenjen je kao jedinstven rad takve vrste u svjetskim mjerilima. Ima ulicu u Zagrebu.
Mila Miholjević – Ledenica
U Ledenicama se rodila književnica Mila Miholjević (1898.-1997.). Radila je kao učiteljica u Podravini, Slavoniji i Zagrebu. Kao istinska pripovjedačica opisivala je sredine u kojima je radila.
Bela Krleža – Senj
U Senju je, Leposava Kangrga, rođena Bela Krleža (1896.-1981.). Sa 7 godina seli u Zagreb, a s 23 godine udaje se za Miroslava Krležu. S 34 godine postaje stalna članica dramskog ansambla u HNK, gdje ostaje do umirovljenja.
Neda Krmpotić – Senj
Senjkinja je i novinarka i političarka Neda Krmpotić (1921.-1974.). Najvišu stepenicu u novinarskoj karijeri dosegla je kao glavna urednica VUS-a (Vjesnika u srijedu), tada vodećeg političkog glasila u državi s 350 tisuća prodanih primjeraka. Kao istaknuta osoba i glasnogovornica Hrvatskog proljeća 1971. poslije Karađorđeva biva optužena za nacionalizam i kontrarevoluciju, doživotno joj je zabranjen novinarski rad i biva prisilno umirovljena. Ima ulicu u Zagrebu, ali u Senju nema.
Marija Žubrinić – Vratnik
Marija Žubrinić, djevojačko Biondić (1912.-2001.), rođena je na Vratniku. Domoljubna aktivistica i humanitarka napušta Zagreb na kraju Drugog svjetskog rata i seli u Argentinu. Vodila je ženski ogranak Hrvatskog domobrana, bila ravnateljica Hrvatskog doma d.d. te aktivna članica Hrvatskog narodnog vijeća. Godine 1994. dobiva Orden Danice Hrvatske za promicanje ugleda Republike Hrvatske u Argentini te za požrtvovno humanitarno djelovanje u Domovinskom ratu.