Senjani su se prisjetili krvavog događaja 9. svibnja 1937. godine, kada su jugoslavenski žandari bez ikakvog povoda ubili sedmero mladih Gospićana koji su došli u Senj na veliki zbor HSS-a. Zločin je prešućivan do osamostaljenja Hrvatske
Senj – Danas je Senj odao počast Senjskim žrtvama, mladeži iz Gospića koji su 9. svibnja 1937. godine mučki ubijeni od žandara. Grad Senj i Ličko-senjska županija te cijela Hrvatska sjećaju se krvavog zločina kada su jugoslavenski žandari ubili mladež iz Gospića, danas poznatu kao Senjske žrtve.
„To je naziv za krvavi događaj koji se dogodio 9. svibnja 1937. u Senju u ulici Potok kada su jugoslavenski žandari bez ikakvog povoda pucali na skupinu mladih Gospićana koji su došli u Senj s hrvatskom zastavom pjevajući pritom domoljubne pjesme. Toga dana u Senju je održan koncert hrvatskog pjevačkog društva „Trebević” iz Sarajeva, te zbor posvećen Matiji Gupcu i braći Radić u organizaciji Hrvatske seljačke stranke. Na veličanstvenom zboru HSS-a u Senju organiziranom na Velikoj placi okupio se narod i mladost: Gospića, Senja, Krivog Puta, Podgorja i Like, njih oko šest tisuća.
Nakon veselja, pjesme i sportskih aktivnosti razdragana gospićka mladost vraćala se svojim kućama. Žandarmerijski vod, čuvar zločinačkog jugoslavenskog režima u Senju, raspoređen u ulici Potok, sačekao je Gospićane na povratku kućama te mučki iz zasjede pucao i na mjestu ubio gospićku mladost i to šest mladića i jednu djevojku. Tom prilikom ranjeno je i preko 50 sudionika skupa. Tada su ubijeni: Tome Nikšić, Nikola Bevandić, Marko Smolčić, Katica Tonković, Frane Jelača, dok su teško ranjeni i istoga dana podlegli ranama Jakov Milković i Pere Frković. Nažalost za ovaj krvavi, okrutni i nečovječni zločin do danas nitko nikad nije odgovarao.
Nažalost, tijekom povijesti o ovom događaju je bilo zabranjeno pisati ili ga spominjati u službenim izvješćima te je isti bio prešućivan sve do 1991. godine, kada je napokon skinut veo šutnje i rečena istina o ovom krvavom događaju u Senju, te je na mjestu zločina postavljena i spomen ploča ubijenima. U hrvatskoj povijesti Senjske žrtve su dokaz političkog terora u Hrvatskoj za vrijeme Stojadinovićeve vlade u Kraljevini Jugoslaviji. Na sreću, ipak u literaturi postoje detaljni opisi ovog događaja kao i izjave su dionika proslave, građana – očevidaca i žandara uključenih u sam tijek zbivanja. Uz službena priopćenja o krvavim događajima u Senju dana 9. svibnja 1937. godine iscrpan opis dao je dr. Vlatko Maček koji je naveo i detaljne iskaze šezdesetak sudionika i očevidaca. Događaj u Senju jedan je u nizu primjera represivnih metoda kojima se štitio postojeći državni režim“, rekla je, među ostalim, prof. Ljubović uz poruku da se Senjske žrtve ne smiju zaboraviti, jer one su utkane u domoljublje svih Hrvata te u zajedničku žrtvu za slobodu Hrvatske.
Komemoraciji održanoj u Ulici Potok, ispod spomen ploče postavljene na mjestu pogibije, uz građane su prisustvovali zamjenik župana Ličko-senjske županije Vice Nekić, koji je položio vijenac, zamjenik gradonačelnika grada Senja Jurica Tomljanović, v. d. pročelnika Jedinstvenoga upravnog odjela Grada Senja Mislav Bilović, vijećnici Gradskog vijeća Grada Senja, predstavnici mjesnih odbora s područja Senja te predsjednik udruge Hrvatski domobran – ogranak Senj Tomislav Šojat, koji su zapalili svijeće.
Molitvu za žrtve predvodio je župni vikar Nikola Prša, a u programu obilježavanja, koji je predvodio Ivan Prpić-Špika, sudjelovali su učenici i profesori OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića i SŠ Pavla Rittera Vitezovića.