Kongresom je obilježena 125. obljetnica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ
RIJEKA Drugi dan javnozdravstvenog kongresa Kajetan Blečić obilježio je niz iznimno sadržajnih predavanja i rasprava, usmjerenih na suvremene izazove i buduće pravce razvoja javnog zdravstva.
Uvodno predavanje održao je prof. dr. sc. Amir Muzur s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci pod naslovom “Kud god stižu, uvis dižu…: uloga Andrije Štampara i njegovih učenika u razvoju riječkog Fakulteta i Zavoda”. Njegovo izlaganje podsjetilo je na duboke korijene javnozdravstvene misli u Rijeci te na nasljeđe vizionarske Štamparove škole koje i danas oblikuje zdravstvenu politiku.
Program je nastavljen kroz šest tematski raznolike, ali međusobno povezane stručne sekcije, koje su obuhvatile ključne aspekte suvremenog javnog zdravstva. Sekcija pod nazivom “Inovativni pristupi za unaprjeđenje javnozdravstvenog sektora” okupila je stručnjake koji su predstavili suvremene metode, tehnologije i strategije u prevenciji bolesti, ranom otkrivanju rizika te digitalizaciji zdravstvenih usluga. “Školarci i adolescenti u fokusu: izazovi modernog okružja” naziv je sekcije posvećenoj djeci i mladima kao jednoj od najosjetljivijih populacija. Izlaganja su obuhvatila teme poput porasta problema s mentalnim zdravljem među adolescentima, utjecaja digitalnog okružja na razvoj djece, kao i sve veće potrebe za prilagodbom obrazovnih sustava djeci s teškoćama u učenju, dok je sekcija “Ekološka odgovornost: put prema boljem sutra” istaknula neraskidiva povezanost između zdravlja ljudi i zdravlja okoliša. U sekciji “Zdravstvena pismenost: moć znanja za kvalitetniji i zdraviji život” naglašena je važnost pristupačnih i razumljivih zdravstvenih informacija, osobito u kontekstu borbe protiv dezinformacija. Predavači su podijelili primjere uspješnih kampanja i edukativnih modela koji osnažuju građane u donošenju informiranih odluka o vlastitom zdravlju. Rastući javnozdravstveni izazovi mentalnog zdravlja i pretilosti obrađeni su u sekcijama “Zaštita mentalnog zdravlja, izazovi u radu” te “Društvo za javno zdravstvo”.
Kroz cijeli dan istaknuta je važnost interdisciplinarne suradnje i razmjene znanja, kao temelja za stvaranje zdravijeg i pravednijeg društva. Kongres je još jednom potvrdio da ulaganje u znanje, edukaciju i preventivu predstavlja ključ održivog javnozdravstvenog razvoja.
Treći dan kongresa bio je i zaključni dan. Sudionici su se složili oko ključne poruke – živimo u iznimno turbulentnim vremenima na svim razinama, a upravo znanje koje je podijeljeno tijekom ovog kongresa mora nam služiti kao temelj za kreiranje učinkovitih, održivih i suvremenih javnozdravstvenih politika. Istaknuta je potreba za integriranim pristupom u zaštiti zdravlja koji prepoznaje povezanost zdravlja ljudi i okoliša. Uspješna zaštita zdravlja danas podrazumijeva suradnju različitih struka, interdisciplinarno razumijevanje problema i snažnu povezanost s lokalnim zajednicama.
Posebno je naglašeno kako se antimikrobni lijekovi i dalje troše u prevelikoj mjeri, što dovodi do stvaranja rezistencije mikroorganizama i ugrožava učinkovitost lijekova koje imamo na raspolaganju. Detekcija virusnih uzročnika respiratornih infekcija postaje sve važnija u sprječavanju nepotrebnog propisivanja antibiotika, dok suradnja mikrobiologa i epidemiologa igra ključnu ulogu u sprječavanju širenja zaraznih bolesti. Također, istaknuta je važnost ranog otkrivanja onkogenih virusa, ali i skrininga na latentnu tuberkulozu kod rizičnih skupina, posebice kod pacijenata na biološkoj ili imunosupresivnoj terapiji.
Jedna od tema koja je privukla veliku pozornost bila je posvećena izazovima u radu s djecom i adolescentima. Digitalizacija, preopterećenost informacijama, utjecaj društvenih mreža i opći pritisak okoline stvaraju dodatne zahtjeve prema mladima. U tom kontekstu, stručnjaci su naglasili važnost otvorene, empatične i suvremene komunikacije, aktivnog slušanja te razvoja emocionalne sigurnosti kroz obitelj, školu i zajednicu. Edukacija mora pratiti potrebe vremena – sve više se potiču interaktivne metode učenja, radionice, simulacije i digitalni alati, a fokus se premješta s pukog prijenosa znanja na razvoj kritičkog mišljenja, emocionalne pismenosti i zdravih stilova života.
Posebna pozornost posvećena je i djeci s teškoćama u razvoju, kroničnim bolestima i invaliditetom te oblicima pomoći i školovanja prilagođeni njima. Naglašena je težnja za njihovu inegraciju u redovne škole s fokusom na optimalni oblik školovanja koje će učeniku omogućiti uspjeh i sreću koju treba imati baš svako dijete te suradnja svih dionika u procjeni primjerenih oblika školovanja, kao i partnerstvo s roditeljima. Posebni izazovi u dostizanju ovih ciljeva su kadrovski deficit stručnjaka te nedovoljna educiranost nastavnika.
Zdravstveni odgoj bio je posebno naglašen – mladima je potrebno osigurati pristup točnim, znanstveno utemeljenim informacijama o zdravlju, spolnosti, mentalnom zdravlju i prevenciji rizičnih ponašanja. Osim toga, raspravljalo se o sve češćoj pojavi metaboličkog sindroma kod mladih, važnosti ranog prepoznavanja porodične hiperkolesterolemije, ali i o nužnosti brige o mentalnom i tjelesnom zdravlju mladih sportaša. Jednako je važno istaknuti i temu sigurnosti u školama, gdje se multidisciplinarni pristupi pokazuju kao ključni za stvaranje sigurnog i poticajnog okruženja.
Jedan od svijetlih primjera uspješne javnozdravstvene prakse predstavljen je kroz program “Unapređenje oralnog zdravlja djece i mladih u Primorsko-goranskoj županiji”, koji se već 17 godina provodi s iznimnim rezultatima zahvaljujući predanom radu i sinergiji različitih sektora.
Sekcija “Borba protiv novih prijetnji” podsjetila je kako se mnoge “zaboravljene” bolesti vraćaju, dijelom zbog globalizacije, migracija, međunarodnih putovanja, ali i smanjenja stope procijepljenosti i utjecaja klimatskih promjena. Otpor cijepljenju, poput onog protiv HPV-a, unatoč znanstvenim dokazima i dalje je izazov, no pozitivni pomaci u pojedinim regijama pokazuju da se edukacijom i suradnjom mogu postići značajni rezultati.
Na sekciji o mentalnom zdravlju naglašena je uspješnost integriranog modela prevencije i izvanbolničkog liječenja ovisnosti te potreba za jačanjem suradnje sa školama, osobito u području socioemocionalnih vještina i ranog prepoznavanja ranjivih skupina. Predavanja Hrvatskog društva za javno zdravstvo istaknula su važnost savjetovališta za prevenciju i liječenje prekomjerne tjelesne mase i debljine, uz prijedlog osnaživanja timova javnog zdravstva s nutricionistima i kineziolozima te osiguranje uvjeta za sustavno ugovaranje njihovih usluga s HZZO-om.
Kongres Kajetan Blečić još je jednom pokazao koliko je važan sustavan, timski i multidisciplinaran pristup javnom zdravlju. U protekla tri dana otvorene su brojne teme, podijeljeni vrijedni uvidi, prikazani konkretni rezultati i definirani smjerovi daljnjeg djelovanja.
Zdravlje, kako je poručeno sa zatvaranja, ne počinje u bolnicama – ono počinje u obiteljima, školama, na radnim mjestima i ulicama naših gradova. Uloga javnog zdravstva je ne samo u prevenciji i ranom otkrivanju bolesti, već i u stvaranju okruženja u kojem je zdrav izbor – i lak izbor.