Istraživanje kvalitete života u našoj regiji još je jedan dokaz u prilog tvrdnji kako je najvažnije tržište svake regije – tržište rada, poruka je kojom je ravnatelj Regionalne razvojne agencija Prigoda Kružić otvorio izvrsno posjećenu konferenciju
RIJEKA Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije predstavila je rezultate istraživanja kvalitete života u Primorsko-goranskoj županiji. Događaj pod nazivom “Regija poželjna za život i rad – predstavljanje istraživanja o kvaliteti života u Primorsko-goranskoj županiji” Regionalna razvojna agencija PGŽ organizirala je u okviru inicijative Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije “Dani otvorenih vrata EU projekata”, a uoči Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti (17. listopada) i Svjetskog dana informiranja o pitanjima razvoja (24. listopada).
Na konferenciji su se uvodno obratili ravnatelj Regionalne razvojne agencije PGŽ Vedran Kružić, prodekanica za znanost i međunarodnu suradnju riječkog Filozofskog fakulteta izv. prof. dr. sc. Tamara Mohorić te pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima Primorsko-goranske županije prof. dr. sc. Ljudevit Krpan.
Pročelnik Krpan, u prepunoj fakultetskoj dvorani, pozdravio je sudionike u ime župana Zlatka Komadine te istaknuo da su se ovim istraživanjem htjeli potvrditi statistički podatci koji pokazuju da je Primorsko-goranska županija među 20 posto najrazvijenijih hrvatskih županija, ali koja isto tako bilježi i značajan demografski pad, prema posljednjem popisu stanovništva.
– Htjeli smo vidjeti što naše građane najviše muči, odnosno koje su to domene života koji utječu na iseljavanje stanovništva iz naše županije, poručio je je pročelnik Krpan istaknuvši da ovo istraživanje pokazuje koje su naše snage, a koja područja za daljnji napredak.
Ravnatelj Regionalne razvojne agencije PGŽ Kružić predstavio je glavne rezultate istraživanja koje je izrađeno u drugoj polovici prošle godine na reprezentativnom uzorku od 1.200 stanovnika Primorsko-goranske županije u četiri mikroregije: Priobalje, Otoci i Gorski kotar te u grad Rijeka, što predstavlja prvo takvo istraživanje provedeno u Hrvatskoj, na razini županija, odnosno NUTS 3 razini.
– Analizirajući društvene i komunalne usluge, zadovoljstvo kvalitetom obrazovanja i pružanja zdravstvenih usluga bolje je od hrvatskog prosjeka, istaknuo je ravnatelj Kružić te upozorio i na najslabije točke, primjerice da čak 16 posto stanovnika Primorsko-goranske županije živi na rubu ili ispod granice siromaštva te im je potrebna ozbiljna pomoć.
Istraživanje je pokazalo i upozoravajući rast međusobnog nepovjerenja u malim sredinama, u kojima treba razvijati programe koji bi zadržali domicilno stanovništvo. Jedan od najvećih problema je dostupnost stanovanja i za mlade izrazito nepovoljno stambeno tržište. Javne politike stoga treba usmjeriti na rješavanje problema stanovanja i na ponudu dobrih poslova. Među ispitivanim parametrima, istaknula se još jedna posebnost stanovništva PGŽ- neaktivnost.
– Regionalna razvojna agencija PGŽ do danas je koordinirala pripremu, prijavu i provedbu pedesetak EU projekata u vrijednosti višoj od 110 milijuna eura na području cijele regije. Želja nam je kontinuirano pratiti rezultat nacionalnih, regionalnih i lokalnih politika na kvalitetu života stanovnika naše regije i mikroregija. S obzirom da smo na početku nove EU financijske perspektive, želimo pratiti reflektira li se realizacija mnogih programa i projekata financiranih EU fondovima na kvalitetu života građana, podiže li se kvaliteta javnih usluga koje pružaju komunalne tvrtke, lokalna i regionalna samouprava te želimo pratiti kvalitetu integracije sve većeg broja stranih radnika koji dolaze živjeti i raditi na naše područje. Za sada to radimo jedini u Hrvatskoj kroz ovaj koncept, rekao je ravnatelj Kružić.
Rezultati istraživanja potvrđuju da se u Primorsko-goranskoj županiji živi kvalitetnije od hrvatskog prosjeka. Poglavito su optimistični mladi i samozaposleni ljudi. Optimizam naših građana viši je od hrvatskog, ali i EU prosjeka, što je pozitivna vijest za gospodarstvo, tržište rada i privlačenje investitora. Isto tako, vidljivo je u kojim mikroregijama postoji potreba za dodatnim intervencijama i poboljšanja pojedinih javnih ili komunalnih usluga. Posebno se ističe potreba značajnih intervencija u podizanje kvalitete i standarda života u Gorskom kotaru gdje se ključne mjere očekuju od Vlade RH.
U drugom dijelu konferencije predstavljeno je i nekoliko uspješnih projekata koji su financirani EU sredstvima, koji se provode u primorsko-goranskim mikroregijama, s naglaskom na to kako isti utječu na kvalitetu života građana.
Tako je Iris Bruketa, savjetnica za turizam, konkurentnost i projekte II u Upravnom odjelu za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj Primorsko-goranske županije predstavila županijski EU projekt “CYROS – Provedba, u programskom području, EUSAIR Jadransko-jonske biciklističke rute za održivi turizam”.
Projekt potiče jačanje suradnje u sektoru pomorskog prometa, implementirajući integriranu mobilnost putnika, posebno u odnosu na sektor turizma koji se temelji na alternativnim, multimodalnim, održivim i atraktivnijim rješenjima mobilnosti koji bi zamijenili korištenje privatnog prijevoza.
Vlasta Linić, pomoćnica pročelnice Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje, kulturu, sport i mlade Grada Rijeke, predstavila je rezultate projekta “Revitalizacija kompleksa Benčić – Cigleni i T-objekt”, odnosno Dječju kuću i novu Gradsku knjižnicu Rijeka, kao najznačajnije investicije u kulturu na području Rijeke, ali i cijele Hrvatske.
Kroz projekte Elektroindustrijske i obrtničke škole Rijeka “RCK KaRijERA” i “KaRijeERA i ja” voditelj nastave Ratko Božić prikazao je uspostavu Regionalnog centra kompetentnosti u podsektoru elektrotehnike i računalstva, kojim su poboljšali kvalitetu obrazovanja i osposobljavanja učenika i odgojno obrazovnih radnika u ustanovama za strukovno obrazovanje.
Gradonačelnik Čabra, Antonio Dražović, predstavio je ESF + projekt Želi pomoć!, kojim se pružaju usluge potpore i podrške u svakodnevnom životu osobama starijim od 65 godina i odraslim osobama s invaliditetom.
Tehnički direktor, tvrtke Ponikve eko otok Krk Dejan Kosić predstavio je Obzor Europa projekt “In-No-Plastic (Inovativni pristupi prevenciji, uklanjanju i ponovnoj uporabi morskog plastičnog otpada)”, čiji je cilj razviti i demonstrirati tehnologije čišćenja nano, mikro i makro plastike u vodnom ekosustavu.
Predstavljeno istraživanje alat je koji nadopunjuje do sada razvijen koncept praćenja stotinu ključnih pokazatelja svih 36 primorsko-goranskih općina i gradova, koji je primio značajna priznanja stručnjaka OECD-a, čija članica Hrvatska nastoji postati, kao primjer najbolje prakse praćenja standarda i kvalitete života na lokalnoj razini.
Više informacija dostupno je na internetskim stranicama Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije