Jeste li znali da Hrvati bolje pripremaju bakalar od Norvežana? A za sve je “zaslužna” davna pomorska havarija
NOVI VINODOLSKI Narodnja knjižnica i čitaonica Novi Vinodolski ugostila je događanje koje se prilično razlikuje od klasičnih događanja u knjižnici. I pokazalo se da je “Dan norveškog bakalara – priča o bakalaru uz degustaciju” pogođena blagdanska priča. Večer posvećena bakalaru dio je priče o prijateljstvu Novog Vinodolskog i Norveške koje je potakla tajnica hrvatsko-norveškog društva u Zagrebu Dora Grabar. Norveška, Zagreb… A gdje je Novi? U Novom tajnica Grabar ljetuje, kao i velik broj Zagrepčana. Već je održano nekoliko događanja u Novom koja su zbližili grad kulture sa sjeverom Europe. Održana je Večer norveške poezije, Miljenko Smokvina je održao predavanje o riječkom torpedu u Norveškoj, postavljena je izložba o sjeveru Norveške. I tu nije kraj novljansko-norveškoj suradnji.
A što se moglo doznati o bakalaru? Norvežani nam priznaju da ga bolje pripremamo od njih koji su “izmislili” bakalar. Hrvati ga pripremaju i kušaju sušenog, a Norvežani svježeg. Možda i ne bi imali prilike ikad bolje pripremati bakalar od Norvežana da nije bilo jedne oluje koja je gotovo stajala glave pomorskog vuka Pietra Querinija iz Venecije. Nakon oluje i potonuća broda na francuskoj obali 1431. godine tjednima su Querini i posada plutali Sjevernim morem. Od 68 članova posade preživjelo ih je 11. Doplutali su do Norveške, gdje su otkrili bakalar i pokrenuli trgovinu s bakalarom na relaciji Norveška-Italija. Kad je bakalar došao u Veneciju, lako je stigao do Hrvatske.
Nakon teoretskog druženja s bakalarom, Marina Novi koja u prosincu ima dane bakalara počastila je ljubitelje bakalara i prijatelje Norveške.