U Crikvenici su 12. travnja 1959. godine Bodulku dočekale stotine Crikveničana
CRIKVENICA Prošlo je 65 godina otkako je 12. travnja 1959. godine uspostavljena prva trajektna linija između Crikvenice na kopnu i Šila na otoku Krku, prva trajektna veza na hrvatskoj obali Jadrana. Bio je to izniman događaj, vrijedan pamćenja pa i ovakvog prisjećanja. Nakon što je toga dana isplovio iz Šila, u Crikvenici su Bodulku dočekale stotine Crikveničana.
Drveni trajekt, danas već također odavno nepostojeća, ali ipak i dan-danas legendarna Bodulka bio je vlasništvo Kvarnerske plovidbe iz Rijeke a na prvu vožnju isplovio je iz Šila za Crikvenicu, i to u nedjelju, 12. travnja 1959. godine, s uzvanicima, autobusom, trima automobilima i nekoliko motocikala. Bodulka, dužine 26 metra, imala je kapacitet 12 vozila i 140 putnika te brzinu od pet čvorova. Prvi trajekt na Jadranu izgrađen je u Šibeniku 1952. godine, u tamošnjem mornaričkom zavodu Velimir Škorpik kao desantni brod tadašnje ratne mornarice.
Posadu prvog trajekta činili su Osip Lončarić, noštromo Anton Gršković Vlastelin, kormilari Alvižo Butković i Ive Car, makiništ Jure Barbalić te Branko Car kao kapo makine. Prema saznanjima, više nitko od njih nije živ. Svjedok toga vremena još je, u trenutku pisanja ovog teksta, Šilar Miko Jelenović, danas vremešni pomorac koji se posadi Bodulke priključio kasnije.
Trajekt je ljeti isplovljavao četiri puta dnevno u oba pravca. Plovidba duga dvije milje trajala je oko 20 minuta. Kako su se u ljetnoj sezoni stvarale velike gužve, kada je trajekt Bodulka znao raditi i 13 tura dnevno, nakon četiri godine uveden je dodatni trajekt Kačjak koji je plovio do 1993. godine, kada ga je u Maslenici pogodila četnička granata.
Prve vožnje trajekta nisu prošle bez poteškoća. Pri ulasku ili iskrcavanju, primjerice, na Šilu most za ulaz i izlaz s trajekta dopunjavao se dodatnim daskama. Upamćene su i gužve pri ukrcavanju automobila pa i sudaranja vozila na današnjem crikveničkom Trgu Stjepana Radića. Trajekt je ljeti isplovljavao četiri puta dnevno, a zimi dvaput. Mnogi su žitelji Šila i okolnih krčkih mjesta dolazili njime u Crikvenicu na posao ili u svakodnevnu opskrbu namirnicama, a poljodjelci s otoka dovozili su u turističku Crikvenicu svoje proizvode na prodaju.
O značenju ove trajektne veze govori i podatak da je 1961. prevezeno 22 tisuće vozila. Trajekt Bodulku i liniju Crikvenica -Šilo 1963. godine preuzima Jadrolinija. Nakon šest godina održavanja linije Crikvenica – Šilo – Crikvenica, Bodulka plovi na relaciji Drvenik – Sućuraj, Split – Supetar i Biograd – Tkon. Jadrolinija 1979. prodaje prvi hrvatski trajekt poduzeću Jadranturist iz Rovinja koje mijenja ime trajektu u Rovinjka. Sve do 2008. godine Rovinjka služi za prijevoz putnika i opskrbu hotela na Crvenom otoku kod Rovinja.
Trajektna veza Crikvenica – Šilo izgubila je na značenju nakon izgradnje i otvaranja Krčkog mosta 19. srpnja 1980. godine, međutim, prema drugom pojašnjenju zbog nerentabilnosti ukinuta je 1991. godine. Rovinjka, bivša Bodulka kojom je počeo linijski trajektni promet na hrvatskoj obali Jadrana, učinila je prije svoga kraja još jedno dobro djelo: s tog trajekta pomoglo se gašenje požara na turskom brodu Und Adriyatik a onda je otišla na mrtvi vez, jer je vlasnik rovinjska hotelijerska tvrtka Maistra kupila novi trajekt Maškin.
Tužan kraj trajekta-prvijenca: prvi drveni trajekt u Hrvatskoj, potonuo je u rovinjskoj luci 9. listopada 2009. godine, nakon što je gotovo dvije godine bio na mrtvom vezu. Zbilo se to upravo u jubilarnoj, 50. godini uspostave prve trajektne linije na hrvatskoj obali Jadrana od Crikvenice do Šila. Pri potonuću nije zabilježeno onečišćenje mora, u brodu nije bilo ni kapi ulja, glasio je podatak u izvješću – a zapovjedni most i nakon potonuća nalazio se iznad površine. Slučajnost ili simbolika?!
Predstavnici Maistre, djelatnici rovinjske Lučke uprave i vatrogasci odmah su prionuli pripremama za podizanje potonulog trajekta, veterana. Nakon deset dana, 19. listopada, organizirano je podizanje trajekta, a vađenje iz mora potrajalo je punih deset sati Republika Hrvatska, resorna služba, pokazivala je dotad namjere da se trajekt zaštiti kao kulturno dobro, ali ta zamisao nije ostvarena. Nakon potonuća i vađenja iz mora iz mora mnogo toga se mijenja! Plovilo je 2013. izrezano u dijelove u brodogradilištu Pula, a nešto dijelova sačuvano je u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre u Puli.