Razvoj regionalnog inovacijskog ekosustava od iznimne je važnosti za gospodarski rast i konkurentnost Primorsko-goranske županije.
Rijeka – Ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije Vedran Kružić prokomentirao je za naš portal globalne trendove razvoja regija, ali i očekivanja od pokrenutih razvojnih projekata na našem području.
Trendovi globalizacije i tehnološki napredak značajno mijenjaju svijet. Na koji način se način regije razvijaju u sve konkurenijem svijetu?
– 21. stoljeće doba je pametnih, održivih i konkurentnih regija i gradova. 558.000 gradova u svijetu međusobno se nadmeće privlačenjem ulagača, talenata, stanovnika. U novom, digitalnom dobu, ključne poluge konkurentnosti i razvoja preseljena su u područja istraživanja, razvoja, kreativnosti, znanja i inovacija. Hrvatska, a samim time i Primorsko-goranska županija, nalaze se u fazi tranzicije iz gospodarstva zasnovanog na efikasnosti u gospodarstvo zasnovano na inovacijama. Pritom treba imati na umu da prijelaz u napredniju razvojnu fazu ne znači da prethodne faze nisu bitne, već smatramo kako su ključni izazovi prethodnih faza riješeni.
Republika Hrvatska na razini je 65% razvijenosti prosjeka Europske Unije. Primorsko-goranska županija, jedna od tri najrazvijenije hrvatske županije, na 75% je europskog prosjeka. Moramo biti svjesni koji nas koraci očekuju u budućnosti. Razlikujemo društva koja svoj rast baziraju na efikasnosti i naprednija društva koja svoj razvoje temelje na ključnim dimenzijama konkurentnosti – tehnološkoj spremnosti, poslovnoj sofisticiranosti i inovacijama. Upravo je razvoj navedenih dimenzija označen fokusom javnih politika i ulaganja u sljedećih desetak godina koji se dijelom preklapaju s financijskom perspektivom EU u kojoj je pred Hrvatskom ozbiljan europski novac iz fondova EU.
Novostvorenu vrijednost moguće je generirati isključivo zajedničkim ulaganjima javnog sektora i tvrtki u istraživanje i razvoj kao izvor podizanja tehnološke sofisticiranosti i životnog standarda. Utjecaj globalizacije i naprednih tehnologija sve više povećava jaz između razvijenih i manje razvijenih društava, želimo li ostati konkurnentni potrebno je značajnije ulaganje u tehnologiju, kompetencije, vještine i znanja ljudi. Ljudski resurs najvažniji je element konkurentnosti u ekonomiji znanja.
U PGŽ sve je više inovacijsko-istraživačkih centara, centara izvrsnosti i kompetencija. Povučena su ozbiljna EU sredstva, više od 250 milijuna kn, sa ciljem pamentne specijalizacije regije u području zdravlja, naprednih tehnologija i obrazovanja. S mnogima surađujemo na različitim razvojnim i inovativnim projektima. Razvojna agencija PGŽ navedene centre predstavila je na Interaktivnoj mapi PGŽ sa svrhom predstavljanja i prikaza širokog spektra informacija svojevrsnog poziva za ostvarivanje kontakata i korištenja naprednih znanja.
Inovacijska arena – inovacijski hub na sveučilišnom kampusu, jedan je od prioritetnih projekata nominiranih iz PGŽ u sljedećoj EU financijskoj perspektivi. Kako će navedeni projekt utjecati na daljnju konkurentnost regije?
– U tijeku je prikupljanje projekata u visokoj fazi dovršenosti s područja čitave Županije za potrebe pripreme na novu financijsku EU perspektivu 2021.-2027. Očekivanja su značajna s obzirom na činjenicu da su alocirana sredstva za Hrvatsku povećana s 10,6 milijardi € u staroj perspektivi, na 23 milijarde € u perspektivi koja traje do 2027. godine.
Zahvaljujući javnopravnim tijelima s područja Primorsko-goranske županije prema Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU upućena je lista od 315 projekata vrijednosti većoj od 6,5 milijarde kuna. Projekti u velikoj mjeri ispunjavaju europske prioritete ulaganja u zdravlje, zaštitu okoliš i digitalizaciju. Na vrhu prioriteta ulaganja u našoj regiji je i projekt Inovacijske arene, infrastrukturnog projekta na području sveučilišnog kampusa koji bi trebao ispuniti ulogu centralnog inovacijskog huba kakav danas nedostaje u Rijeci i Županiji. Ujedno i centralno mjesto novog regionalnog inovacijskog ekosustava te jedan od alata privlačenja renomiranih svjetskih tvrtki kojih je danas premalo u PGŽ. Inovacijski ekosustav zamišljen je kao platforma učinkovitog generiranja, razvoja i testiranja inovativnih ideja s visokim tržišnim potencijalom i razvojnim utjecajem koji označava multidisciplinarnu, koordiniranu i kolaborativnu razvojnu i istraživačku aktivnost korištenjem ukupnih resursa svih sudionika tzv. „penta helixa“ – javnog sektora, civilnog društva, sveučilišta, poslovnog sektora, građana regije.
Inovacijski ekosustav u svoj bi fokus trebao postaviti istraživanje i razvoj te implementaciju inovacija korištenjem naprednih tehnologija (umjetna inteligencija, biotehnologija, blockchain, napredni materijali, robotika i dronovi i sl.) s namjerom transformacije ključnih gospodarskih sektora te podrške projektima gospodarstvenika s područja Regije, poglavito u područjima zdravlja, digitalne transformacije, tzv. Plavog rasta i zelene ekonomije.
Inovacijska arena ujedno je zamišljena i kao mjesto upoznavanja i susretanja djece osnovnih i srednjih škola s naprednim tehnologijama kroz prigodni način upoznavanja s poslovima budućnosti.
RI-MAP – Regionalna inovacijska platforma, projekt koji se priprema u suradnji sa Sveučilištem u Rijeci važan je alat podrške razvoju inovacijskog ekosustava i transfera tehnologije.
Razvojna agencija u postupku je dovršetka alata. RI-MAP projekt (Regional Innovation MAtchmaking Platform) – digitalna je „Regionalna inovacijska platforma“ namijenjena predstavljanju najznačajnijih dionika inovacijskog ekosustava u regiji, umrežavanju, transferu znanja i tehnologije temeljenog na rezultatima istraživačke i razvojne djelatnosti. Riječ je o alatu kreiranom sa svrhom povezivanja gospodarstva i prijenosa znanja između istraživačke zajednice i gospodarstva uz uključivanje javnog sektora u Primorsko-goranskoj županiji te ključni alat daljnjeg razvoja, posebno umrežavanja unutar inovacijskog ekosustava u Primorsko-goranskoj županiji.
Platforma će omogućiti mapiranje potreba gospodarskih subjekata na polju razvoja tehnoloških rješenja s potencijalom generiranja proizvoda i usluga više dodatne vrijednosti ali i dugoročnije promišljanje novih ideja, primjene naprednih tehnologija i specifičnog znanja kroz multidisciplinarni pristup, dostupnost javnih sredstava te znatno unaprijeđenog potencijala prijave na brojne programe fondova Europske unije, dostupnost resursa i tehničke infrastrukture, smanjenje rizika te dostupnost ljudskog kapitala s određenim znanjima. RI-MAP će biti predstavljen zainteresiranoj javnosti početkom 2021. godine.
Više o aktivnostima Razvojne agencije PGŽ možete pročitati na portalima: www.prigoda.hr i www.pametnaregija.hr .