U sklopu programa “Kotor zove!” danas se obišlo autohtono naselje ponad Crikvenice iz kojeg se razvio moderni grad
CRIKVENICA U sklopu programa “Kotor zove!” tri crikveničke gradske ustanove u kulturi, Centar za kulturu Dr. Ivan Kostrenčić, Gradska knjižnica Crikvenica i Muzej Grada Crikvenice, danas su povele na naselje Kotor, zaštićeni prirodni i kulturni krajolik iz kojeg je niknula moderna Crikvenica, predstavnike Grada Crikvenice, TZ Grada Crikvenice, predstavnike gradskih ustanova i udruga te goste iz Rijeke. Naime, današnja Crikvenica stala se razvijati nakon što je 1776. godine veliki požar progutao Kotor, a većina stanovništva se počela spuštati prema moru. Posjet Kotoru, koji se nadvio nad Crikvenicu, dio je programskog pravca 27 susjedstva u sklopu EPK 2020. Želja Crikveničana je bila staviti u fokus pomalo zaboravljeno naselje koje se kani revitalizirati. U sklopu posjeta Kotoru razgledala se privatna etno zbirka u konobi obitelji Šarar, na Kotoru je zapjevala i Klapa Vinčace, a Udruga Dragodid prezentirala je obnavljanje gromača.
Ravnateljica Muzeja Grada Crikvenice Silvija Huljina zahvalila je Ratimiru Šararu koji je obnovom kuća i kontinuiranim održavavanjem naselja i staza udahnuo živost Kotoru. Jedino zajednički, uz podršku sredine, možemo napraviti više za Kotor, a konačni cilj je da Kotor postane razlog dolaska u Crikvenicu, konstatirala je ravnateljica Huljina.
Zamjenica gradonačelnika Crikvenice Ivona Matošić Gašparović je istaknula da je Kotor kolijevka Crikvenice te da se Crikvenica mora vratiti Kotoru. Zamjenica Matošić Gašparović je dodala da će predstavljati izazov očuvati Kotor autohtonim, a istovremeno ga učiniti turističkim proizvodom. Matošić Gašparović je zahvalila Muzeju Grada Crikvenice koji kontinuirano kroz razne projekte poziva na Kotor. Muzej je pokazao put kojim trebamo ići dalje u revitalizaciji Kotora, zaključila je zamjenica crikveničkog gradonačelnika.
Sanja Škrgatić, ravnateljica Centra za kulturu Dr. Ivan Kostrenčić Škrgatić uputila je apel da se Kotor uključi u urbani život Crikvenice.
Trodnevni program je uključivao interpretacijske šetnje krajolikom. S prirodnom baštinom Kotora posjetitelje su upoznali biolog Marko Randić iz Javne ustanove Priroda i Alen Čikada, zaljubljenik u lokve, prave oaze bio raznolikosti u vodom siromašnom kršu. Arheolog Ranko Starac vodio je posjetitelje kroz kulturnu baštinu Kotora, točnije crkveno nasljeđe Kotora koji je po predaji imao šest crkava.
Večeras će se u Gradskoj knjižnici Crikvenica i Dvorani Zora prirediti izložba Libuše Kirac “Kotor calling 2020”, predstaviti knjiga Tee Matejčić Jerić “Ljubav ka dura” te organizirati predavanje Andree Manzoni iz Konzervatorskog odjela u Rijeci na temu Kotora.