Dolazi pozitivan trend za gotovo sve najvažnije gospodarske vrste, pogotovo kod oslića i trlje, objasnio je Igor Isajlović s Instituta za oceanografiju i ribarstvo
SENJ Sastanak ribara sjeverno-jadranskih županija održan je u Pučkom otvorenom učilištu M. C. Nehajeva u Senju.
– Prema prijašnjem dogovoru Ceha ribara HOK-a, pošto smo zbog COVID situacije odgodili susret ribara, predloženo je da se održe dva jednodnevna sastanka. Jedan je održan prošloga tjedna u Splitu za južne županije, a Senj je dobio domaćinstvo sastanka za tri sjeverne županije. Cilj sastanka je bio da svaki ribar pojedinačno dobije priliku iznijeti neki osobni problem prema upravi i prema institutu, obzirom da zbog situacije s korona virusom nije bilo sastanaka, rekao je predsjednik Ceha za ribarstvo Ličko-senjske županije Danijel Strugar.
Prisutne su u ime HOK-a i u ime domaćina pozdravili predsjednik Ceha ribara pri HOK-u Robert Monić i predsjednik Obrtničke komore Ličko-senjske županije Joso Vrkljan. O aktualnoj ribarskoj problematici po ribarskim segmentima govorio je ravnatelj Uprave ribarstva mr. sc. Ante Mišura, a o provedbi i isplati mjera Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo RH načelnik sektora za upravljanje EU fondovima u ribarstvu mr.sc. Irena Jahutka.
– Što se tiče fonda, programsko razdoblje 2014. – 2021. je još uvijek u tijeku. Na ugovaranjima smo negdje na oko 89 posto, to je 2,35 milijardi, od toga je isplaćena 1,4 milijarda, skoro 50 posto. Imamo veliku razliku između ugovaranja i isplata, ali tu imamo i luke i FLAG-ove i vjerujemo da će do kraja 2023. godine, do kad nam je ovo programsko razdoblje, biti puno veća isplaćenost. Ovo je nama prvi fond tako da je zahtijevalo puno aktivnosti da se uopće ustroji, rekla je Irena Jahutka te najavila novi fond.
– Ono što radimo što se tiče novog fonda 2021. – 2027., uredba je objavljena u svibnju, a ona je nama temelj za sve i za sam operativni program. Krajem 2019. i početkom 2020. napravili smo anketu oko izbora mjera koje smo mi ili predložili ili smo tražili od svih dionika da predlože što bismo mogli jer sad imamo malo veću širinu u samoj uredbi. Do sad su mjere uvijek bile propisane uredbom pa je svaka zemlje odabrala mjere koje želi provoditi, a sad imamo veću slobodu i sve mjere koje su se provodile do sada u dijelu ribolova, planiramo nastaviti i dalje, malo modificirane, rekla je Jahutka i dodala kako su predložili sufinanciranje dodatnog osiguranja brodova i otkup alata.
Igor Isajlović s Instituta za oceanografiju i ribarstvo upoznao je sa stanjem resursa i stokovima.
– Prema procjenama Znanstvenog Komiteta EU, stokovi u cijelom Mediteranu pa tako i Jadranu u stanju su prelova. Mada, što se tiče Jadrana, imamo jedan pozitivan pomak, već nekoliko godina za redom mi bilježimo rast. Dolazi pozitivan trend za gotovo sve najvažnije gospodarske vrste, pogotovo kod oslića, trlje i drugih vrsta. To je najvjerojatnije posljedica truda koji se radi kod nas u Jadranskom moru zadnjih godina, mjera regulacija koje se uvode, od zabrane Jabučke kotline, od privremenih obustava ribolova, smanjivanja ribolova, kako s naše, tako i talijanske strane. Kod oslića i inćuna se vidi da im raste biomasa i dolazi do puno boljeg novačenja, stvaranja mlađi, što jednim dijelom je posljedica ovih mjera, ali također i dobrim dijelom posljedica klimatskih promjena koje su povoljne zadnjih nekoliko godina, istaknuo je Isajlović.