Poseban fokus je na škamparima koji mogu dobiti mreže besplatno
SENJ Radionici vezanoj uz natječaj Svjetske organizacija za zaštitu prirode (WWF) za dodjelu bespovratnih sredstava u ribarstvu u Senju odazvalo se dvadesetak ribara. Radionicu u PUO Milutina Cihlara Nehajeva vodili su voditelj projekata u WWF-u Fabijan Peronja, Hrvoje Čeprnja i Anto Sladoljev.
– Mi nismo iznad prirode, mi nismo ispod prirode i u sklopu toga mi moramo pokušati naći mjere i mogućnosti koje su dobre i za ribara i za ribu. Ovom radionicom želimo postići da se sredstva iz operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo povlače i iskorištavaju za razvoj ribarstva, ali ne bilo kakvog, već održivog ribarstva, kazao je uvodno Peronja dodavši kako im je ideja najviše se fokusirati na škampare s kojima žele raditi na povećanju selektivnosti njihovog ulova, ali ujedno i na povećanju njihove energetske učinkovitosti, iz razloga što oni na taj način štede svoja sredstva za gorivo, a ujedno smanjuju i svoj CO2 otisak.
– U prijašnjem periodu povukli smo, zajedno s ribarima, oko 1,1 milijun eura vrijednih projekata i stvarno uložili u razvoj održivog ribarstva. Nadam se da ćemo u narednom periodu taj iznos značajno povećati i značajno povećati broj ribara koji će razviti svoje poslovanje prema održivom smjeru, istaknuo je
Peronja.
Upitan mogu li ribari dobiti potpuno besplatne vrše, ako povećaju oko, Peronja je odgovorio kako osim tehničke pomoći u pisanju projekata, nude i sredstva za predfinanciranje, što znači da ribari neće imati nikakav trošak, ni novčani, ni vremenski, da bi uložili u razvoj svoga poslovanja.
– Nama je visoko na listi prioriteta upravo zamjena vrša i zato nam je jako interesantno da okupimo što veći broj škampara, koji bi onda htjeli promijeniti svoje vrše i zapravo bi dobili za nula kuna nove vrše većeg oka, odgovorio je Peronja.
Uz ribare i škampare, radionici su prisustvovali gradonačelnik Senja Jurica Tomljanović i predsjednik Gradskog vijeća Senja Željko Tomljanović.
– Predstavnici WWF-a donose inovacije i mjere za dodjelu bespovratnih sredstava u ribarstvu. Kako rekoše, u Europi se prvi put primjenjuje ovakav način financiranja. Na nama je ono što traži EU, puno strpljenja i vremena, ali onaj tko je ustrajan, taj će i doći do svog cilja. Danas je, kako je Fabijan rekao, tendencija štititi prirodu, a u tome štititi i čovjeka, jer čovjek je početak i kraj. U svemu tome treba naći mjeru, da sve funkcionira, ne na uštrb bilo koga u ovom cijelom ciklusu, kazao je gradonačelnik Tomljanović.