Zašto učenici ne bi učili o hrvatskoj povijesti u mjestima gdje se ona pisala i stvarala. Znaju li djeca da je Bakar bio najveći hrvatski grad prije 200 godina? Je li im poznato da se zrinsko-frankopanska urota kovala u dvorcu Nova Kraljevica?
BAKAR/KRALJEVICA Znaju li hrvatski osnovnoškolci da je Bakar bio najveći hrvatski grad prije dvjestotinjak godina? Je li učenicima hrvatskih osnovnih škola poznato da se zrinsko-frankopanska urota, jedan od najznačajnijih događaja u hrvatskoj povijesti, kovala u dvorcu Nova Kraljevica, odakle su hrvatski plemići otputovali na svoj posljednji put, do Beča. Teško da znaju.
A zašto ne bi doznali, došli u Bakar i Kraljevicu na školske izlete i učili o hrvatskoj povijesti u mjestima gdje se ona pisala i stvarala. Jasno je da mnogoljudnost Bakra i urotničko-plemićka povijest Kraljevice nisu jedini argumenti dvaju susjednih gradova. Njihova kulturno-povijesna baština neizmjerno je bogatija. Kako možemo privući osnovnoškolske izlete u Bakar, koji se lani turistički probudio i privukao tisuće stranih turista? Kako pozvati učenike u Kraljevicu čiji će posjetiteljsko-interpretacijski centar odnosno dvorac Nova Kraljevica postati stožer kulturno-turističke rute Putovima Frankopana u koju se investira 60 milijuna kuna?
Odgovore smo potražili u Zagrebu. Marin Vukov Colić iz agencije Spektar putovanja, koja organizira školske izlete, potvrđuje nam da su Dalmacija i Istra u prvom planu kad je riječ o školskim izletima. Hrvatsko primorje odnosno Kvarner, ostali su “negdje između”, u nekom vakuumu o kojem se dosad nije razmišljalo. Niti on nije znao što sve Bakar i Kraljevica kriju. I ugodno se iznenadio. Uostalom, malo tko to zna o povijesti Bakra i Kraljevice i u susjednim mjestima.
[blockquote type=”default” style=”2″]Ne vidim razloge zašto se ne bi moglo privlačiti učenike kulturno-povijesnom baštinom kakvu imaju Bakar i Kraljevica, kaže Vukov Colić dodajući da turističke agencije uglavnom nisu u ulozi predlagača destinacija[/blockquote]
U prijevodu, treba pokucati na vrata zbornica, gdje se odlučuje kamo će osnovnoškolci na izlet. Upoznati ih sa svime što nude Bakar i Kraljevica, susjedna mjesta. Za smještaj nema straha. Imamo dovoljno adekvatnih, za učenike primjerenih, smještajnih kapaciteta u okolici. Uostalom, ne bi ruta završavala posjetama Bakru i Kraljevici. Ni sami nismo svjesni baštine i bogatstva Vinodola, Crikvenice, Novog Vinodolskog, Senja i Krka. Drivenički kaštel, crikvenički turizam, uskoci, grad bana Mažuranića… Danima bi djeca imala što upijati. Jasno, jednog dana bi ta djeca dovela roditelje, pričala sugrađanima o kulturno-povijesnoj baštini i ljepoti kraja za koji čak niti ne znaju kako ga zvati. Dolazak djece otvorio bi nove dolaske. Velika prilika za promociju čitavog kraja u kojem su stolovali Frankopani. Dakle, nužan je marketinški prodor prema školama, prema institucijama.
Direktorica TZ Grada Bakra Sonja Jelušić Marić podržava ideju da se Bakar pridruži popisu gradova koji ulaze u izbor za školske izlete.
[blockquote type=”default” style=”2″]Mišljenja sam da je potrebno dati priliku i nekim manje poznatim destinacijama poput Bakra. Vjerujem da bi se mnogi ugodno iznenadili, kaže direktorica TZ Bakra[/blockquote]
U bakarskoj TZ smatraju da je Bakar nepravedno zapostavljen u mnogim segmentima.
“Naš grad je prava riznica kulturno povijesnog bogatstva koje tek treba biti otkriveno na pravi način. Mislim da je napokon došlo vrijeme da se Bakar pokaže u svom najboljem svjetlu i otvori svoju dušu svima koji ga žele upoznati. Dolazak učenika bio bi nadogradnja na naše težnje da krenemo sa što većim brojem edukacija kao jednim od važnih preduvjeta turističkog razvoja (do sada smo organizirali dva tečaja za interpretacijske vodiče). Školski izleti bili bi i odlična podloga za projekt koji već neko vrijeme promišljamo pod nazivom “Bakar za djecu/Bakar for kids”.
Bakar uistinu ima što ponuditi, a vjerujem da bi djeci bilo zanimljivo otkrivati tajne našega grada i cijelog našeg područja jer, osim kulturno-povijesne, Bakar se može pohvaliti i s iznimno bogatom prirodnom baštinom. Od NP Risnjak koji se djelomično nalazi na našem području (sam vrh na 1.528 metara), do mađioničarskog trika prirode našeg sezonalnog jezera u Ponikvama koje nastaje i nestaje, Bakarskih prezida, suhozidnih vinograda koji su pravi spomenik ljudskoj umješnosti, ali i muci naše povijesne hreljinske gradine smještene na jednoj od najljepših pozicija na Kvarneru…
U Bakru bi djeca imala prilike saznati brojne zanimljivosti o plemenitaškim obiteljima Frankopan i Zrinski, o carici i kraljici Mariji Tereziji koja je Bakar proglasila kraljevskim gradom, svjetski poznatom znanstveniku Andriji Mohorovičiću, bogatoj pomorskoj tradiciji, mareografu, Bakarskom baškotu i nekadašnjem tunolovu. Vjerujemo da bi uživali u legendama o Turskoj kući, pričama o biskupima koji su stolovali u Bakru, Frankopanskom kaštelu, konkatedrali sv. Andrije ap. i njenim tajnovitim katakombama i napetim pričama o Mlečanima koji su ga godinama pokušali osvojiti, ali nikada nisu uspjeli.
Za potrebe terenske nastave, spremni smo osmisliti posebne interpretacijske ture, koje bi djeci uvelike olakšale učenje i učinilo ga puno zanimljivijim i lakšim za usvajanje. Također, imamo u planu i pripremiti gamificirane ture (ture se elementima igre) na temelju brojnih tema iz naše brošure “Jeste li znali?”. Imali bi priliku osobno upoznati predstavnike povijesnih udruga Gradske straže Bakar, Težakinje i težake z Praputnjaka, te prošetati s Bakarskom gospodom i kapetanima po uskim uličicama našega grada”, nudi priču direktorica bakarske TZ.
I Kraljevica ima svoje adute, smatra zamjenica gradonačelnika Paula Vučković.
“Kraljevica obiluje kulturnom baštinom i povijesnim naslijeđem. U tijeku su velika ulaganja i sigurno će doći vrijeme kad će se naši aduti valorizirati na pravi način. Dvorac Frankopan je reprezentativan, predivan, a u skoroj budućnosti planira se urediti stari grad Zrinskih. Već smo prijavili projekt uređenja trga na EU fondove.
Kraljevica se može pohvaliti najstarijim hrvatskim svetištem sv. Nikole. Poznato je tradicionalno hodočašće pomoraca uoči dana grada odnosno blagdana Svetog Nikole. Imamo dugu tradiciju tunolova, po čemu je Kraljevica i prepoznata. Lanterna odnosno svjetionik na Oštru je kulturno dobro od nacionalnog značaja. Poluotok Oštro je prvo kupalište u Primorju. Naše brodogradilište najstarije je u Hrvatskoj. Iz svega spomenutog, može se ponuditi jako lijepa turistička priča i nadamo se da će Kraljevica biti prepoznata.
U Kraljevici ističu da vrtić i škola u Kraljevici već imaju edukativne, povijesne šetnje gradom u sklopu nastave. Da se u prezentiranje kulturno-povijesne baštine uključila i knjižnica.
[blockquote type=”default” style=”2″]Sigurno imamo dobru platformu da se edukacija prilagodi svoj djeci i proširi na cijelu Hrvatsku. Posebno zanimljiva djeci može biti video igrica o Kraljevici, napravljena u školi. To dokazuje da imamo ljude s idejama, koji znaju kako djeci približiti kulturno-povijesnu baštinu grada, smatra zamjenica gradonačelnika Vučković[/blockquote]
Školarcima je zanimljiv posjet OPG-u Lucić odnosno farmi magaraca u Šmriki. Učenici mogu vidjeti kako funkcionira farma, probati raditi sir, sudjelovati u radionicama pečenja kruha…